Bazga (Sambucus nigra), crna bazga ili u narodu poznata pod imenom zova, biljka je koja se stoljećima upotrebljava u prirodnoj medicini. U posljednja dva desetljeća znanstvena je zajednica u brojnim istraživanjima potvrdila njezinu učinkovitost u liječenju i ublažavanju simptoma gripe, upale dišnih putova, astme, peludnih alergija te jačanja imuniteta. Bazga je ljekovita ponajviše zbog sadržaja flavonoida, uglavnom flavona i flavonola, koji imaju antioksidativna, antikancerogena i protuupalna svojstva. Saponini i heterozidi koje sadrži cvijet bazge potiču rad znojnih žlijezda. Iz toga razloga čaj od cvjetova bazge koristan je kod svih bolesti kod kojih se znojenjem poboljšava opće stanje (temperatura, bronhitis, gripa, reumatske bolesti i slično), kao i za čišćenje organizma zbog izlučivanja toksina iz limfnih žlijezda. U narodnoj medicini postoje brojni recepti za upotrebu svih dijelova biljke. Tako, na primjer, listovi bazge upotrebljavaju se kao oblozi koji se stavljaju na bolna mjesta kod nagnječenja i za ublažavanje tegoba kod hemoroida.
- Rezultati nekoliko desetaka studija pokazuju da bazga sadrži razne sastojke (posebno rutin i klorogene kiseline) koji aktivno djeluju protiv raznih virusa prehlade, gripe, virusa Herpes simplex te još nekih sojeva virusa.
- Bazga sadrži cimetnu kiselinu koja može pomoći u regulaciji razine glukoze u krvi i ima laksativan učinak.
- U širokoj je upotrebi cvijet bazge, a ostalim se dijelovima zbog sadržaja cijanogenih glikozida i drugih organskih spojeva koji su otrovni u sirovu obliku i u određenim količinama treba koristiti oprezno i prema naputcima.
- Zrele bobice bazge su ljekovite, no sirove mogu izazvati mučninu i povraćanje pa ih treba konzumirati kuhane i prerađene te u količinama prema preporuci.
- Čaj od bazge (cvijet i list) upotrebljava se za čišćenje nečiste kože lica i kod problema s aknama. Bazga je čest sastojak u kremama protiv pjega i mrlja na koži.
