Razlike u plaćama svakodnevna su tema koja uznemiruje ili čini nezadovoljnim pojedine skupine društva jer se mnogi uspoređuju i vrjednuju, opravdano ili neopravdano. Zato je zanimljiv i poticajan popis plaća određenoga broja općinskih načelnika koji je načinio gradonačelnik Oroslavja Viktor Šimunić. Usporedio je visine plaća općinskih načelnika iz godina 2023. i 2025. uz objavu broja stanovnika svake općine. Treba uzeti u obzir da su visine plaća prikazane u bruto iznosima.
Potaknuti tim popisom, možemo usporediti visine tih plaća prema kriterijima broja stanovnika s približnim visinama tih plaća u neto iznosima. Radi pojednostavnjenja i lakše pamtljivosti plaće će se prikazati samo u eurima, bez cenata. Valja uzeti u obzir i moguće male razlike od stvarnoga stanja s obzirom na različite stope poreza i prireza i eventualne olakšice. Bitno je upozoriti na ukupnost razlika i njihovu opravdanost, odnosno neopravdanost. Dakle, potaknuti na razmišljanje.
Pođimo od grada Zaprešića koji ima sedam općina s različitim brojem stanovnika i s nelogičnostima u visinama plaća. Općina Bistra ima 6446 stanovnika, bruto plaća načelnika je 2023. g. bila oko 2666 eura, a 2025. g. iznosi oko 4309 eura. Dakle, za jednu godinu bruto plaća porasla je za 1373 eura. Općina Brdovec ima 10 780 stanovnika, bruto plaća načelnika je 2023. g. bila 2724 eura, a 2025. g. iznosi oko 5890 eura. Dakle za jednu godinu porasla je za 3166 eura.
Općina Marija Gorica ima 2012 stanovnika. Bruto plaća načelnika 2023. g. iznosila je 1951 euro, a 2025. g. iznosi oko 2273 eura. Dakle, porasla je samo za 322 eura. Općina Pušća ima 2554 stanovnika. Bruto plaća načelnika od 2331 eura porasla je za 1647 eura te u 2025. g. iznosi 3978 eura.
Uspoređujući te podatke, ne ulazimo u opravdanost visina plaća, nego u opravdanost odnosa tih visina od općine do općine, posebno ako su susjedne. Općina Marija Gorica ima približno isti broj stanovnika u odnosu na općinu Pušća pa nije logično da je plaća načelniku jedne općine povećana samo za 322 eura, a drugomu čak za 1647 eura, iako su obje slično razvijene. Ako nije kriterij nerazvijenost pojedine općine ni broj stanovnika, kriterij može biti čak i stranačka pripadnost vladajuće većine ili načelnika ili, ako ironiziramo, mjerilo određivanja visine plaća načelnika može biti površina općine u četvornim kilometrima ili načelnik ima veće osobne potrebe.
Kada usporedimo veće ili bogatije općine kao što su Bistra i Brdovec, obje sa znatno većim brojem stanovnika i uočljivo većom međusobnom razlikom broja stanovnika (6446 : 10 780), plaće su 2023. g. bile gotovo jednake (2666 : 2724), dakle razlika između visina bruto plaća dvaju načelnika tih općina bila je samo 58 eura u korist Brdovca. Samo godinu kasnije (2025. g.) u Bistri je plaća od 2666 eura porasla na 4309 eura. Dakle, samo za jednu godinu porasla je za 1373 eura. Za razliku od toga u Brdovcu je bruto plaća iz 2023. g. u svoti od 2724 eura porasla samo za jednu godinu na 5890 eura, dakle porasla je čak za 3166 eura. Možda se opravdanje može naći u stupnju školovanja ili titulama?
Analizom porasta tih dviju plaća u te dvije općine istoga grada uočljivo je da je razlika između plaća dvojice načelnika iz 2023. g. od 58 eura povećana u 2025. g. čak na 1581 euro.
Samo po sebi nameće se pitanje je li i koliko je gospodarski porasla i napredovala općina Brdovec u odnosu na općinu Bistra da bi se time opravdavalo toliko povećanje plaće načelnika Brdovca u odnosu na načelnika Bistre. Sigurno je da se uvijek može naći opravdanje, ali je pitanje može li se i opravdati.
Ako se uzme u obzir činjenica da su općine samostalne, ipak je njihova samostalnost donekle kontrolirana činjenicom da su u sastavu gradova. Zato bi u tom i sličnim slučajevima gradonačelnici trebali davati objašnjenja i upozoravati na nelogičnosti koje su očite. Gradonačelnik Oroslavja to je učinio. Sada je red na Vladi i Saboru jer kod rješavanja toga problema odgovornost ima i središnja vlast, koja bi mogla zakonom regulirati ako ne visinu plaća lokalnih dužnosnika, onda barem odnose i mjerila.
Dodatno je pitanje jesu li u istom postotku povećavane i plaće ostalih zaposlenika općina. Ako jesu, pitanje visina i povećavanja plaća mogu postavljati i drugi zaposlenici u školstvu, socijalnoj skrbi i vrtićima općina. Ako drugima nisu povećavane plaće u sličnim postotcima i omjerima, moglo bi se zaključiti da načelnici općina po uzoru na neke gradonačelnike postaju sve više lokalni »šerifi« ili se polako vraćamo u doba staleških prava.
Za utjehu treba navesti i primjere općina koje se nisu koristile mogućnošću parcijalnih povećanja plaća samo za načelnike, a slične su po veličini i broju stanovnika spomenutih općina. Tako je npr. općina Zlatar Bistrica sa 2308 stanovnika priznavala 2023. g. bruto plaću načelniku oko 2199 eura, a u 2025. g. isplaćivala mu je oko 2369 eura. Dakle povećala je plaću načelniku za samo 200-tinjak eura. Slična skromnost vrijedi i za druge općine diljem Hrvatske, kao što su Kamanje, Bednja, Cestica i sl.
Bilo bi korisno da se u ovo predizborno vrijeme izjašnjavaju o problemima plaća budući kandidati za lokalnu vlast, ali i dosadašnji načelnici općina.
