Netko tko je izgubio ruku ili nogu osjeća bol u udu koji nema jer mozak krivo tumači živčane signale kao da dolaze iz amputiranoga uda

Ne postoji osoba koja u životu nije doživjela neku vrstu boli jer bol je sastavni dio života počevši od rođenja. Iako je bol negativan simptom, akutna bol ima i svoju zaštitnu ulogu jer upozorava na moguće štetne promjene u organizmu te potiče primjerice na primjenu zaštitnih položaja ili poput alarma upozorava da se događa određeno stanje koje ugrožava organizam.

Najčešći uzrok boli fizičko je oštećenje tkiva uzrokovano ozljedom, nekim upalnim procesom ili promjenom funkcije živčanoga tkiva. No osim fizičkoga uzroka boli, postoji i psihološka bol, neugodan osjećaj žalosti za koji se najčešće rabi izraz patnja.

Bol nije samo osjet

U literaturi se može pročitati i termin: bol – peti vitalni znak, što upućuje na važnost boli u funkciji ljudskoga organizma jer vitalni su znakovi pokazatelji osnovnih funkcija ljudskoga tijela. To su tjelesna temperatura, disanje, puls i krvni tlak. Bol je subjektivni doživljaj pa je stoga jedna od rabljenih definicija u medicini: »Bol je što god osoba kaže da jest i postoji kad god ona kaže da postoji« (Margo McCafry 1968.). Dakle, bol nije samo osjet, nego i emocionalno iskustvo. Postoji mnogo načina klasificiranja boli koji se međusobno preklapaju. Istoznačnica za tjelesnu bol somatska je bol koja nastaje podraživanjem perifernih nociceptora u oštećenu tkivu (kosti, mišići, fascije, tetive, zglobovi, vezivno tkivo). Nociceptori se ponekad nazivaju »receptori boli«, a to su slobodni živčani završetci, specijalizirani za provođenje osjeta boli u mozak.

Pozadina fantomske boli

Dakle, nakon bolnoga podražaja nastaje električni impuls. On putuje osjetnim živcima do kralježnične moždine te u središnji živčani sustav, do centra za bol (thalamus) te se u kori velikoga mozga signal prepoznaje kao bol. Ako postoje oštećenja živčanih struktura zbog koje dolazi do promjena u njihovu funkcioniranju, nastaje neuropatska bol.

Neuropatsku bol uzrokuje neka nenormalnost bilo gdje na živčanom putu. Nenormalnost prekine živčane signale, koje onda mozak krivo tumači. Primjer neuropatske boli fantomska je bol u udovima koji su amputirani. Tako na primjer netko tko je izgubio ruku ili nogu osjeća bol u udu koji nema jer mozak krivo tumači živčane signale kao da dolaze iz amputiranoga uda. Uzroci neuropatske boli mogu biti i drugi, poput mehaničkih ozljeda, virusnih infekcija, nuspojave kemoterapije, a može nastati i tijekom metaboličkih i autoimunih bolesti. Za liječenje boli treba potražiti liječničku pomoć jer za svaku vrstu boli postoji poseban pristup i terapija.

2 %
ljudi u Europi trpi onkološku bol,
pokazalo je istraživanje Europske udruge za liječenje boli (EFIC).
Najčešća neonkološka bol javlja se u leđima (60 %),
slijede bolovi u udovima (29 %) i zglobovima (27 %).
Oko 25 %
bolesnika koji pate od kronične boli izgubilo je posao zbog nemogućnosti obavljanja posla. Procjenjuje se da više od 40 % bolesnika osjeća bespomoćnost ili nesposobnost,
što vodi u socijalnu izolaciju.
1/3
ispitanika ima iskustvo kronične boli,
pokazalo je istraživanje Eurobarometra iz 2007. godine u Europskoj uniji,
a svaki treći bolesnik s kroničnom bolju ima pridruženu anksioznost ili depresiju.
TERAPIJA | I molitva pomaže kod bolnih stanja
Doživljaj boli nije samo osjetna komponenta, nego i emocionalna, motivacijska, kao i kognitivna (spoznajna). To znači da doživljaj boli može biti povezan u određenim situacijama i s načinom na koji osoba doživljava bol. U situacijama kada je bolno stanje nastalo zbog bioloških faktora, presudnu ulogu u održavanju stanja mogu imati psihološki i socijalni faktori. Na primjer, ako je bol nastala zbog neke iznenadne ozljede, dodatno će biti pojačana strahom, a s druge strane ako je bol prisutna u određenim situacijama koje zahtijevaju koncentraciju na drugi zadatak, bit će »u drugom planu«. Stoga se u doživljaju boli često govori o važnosti distraktora, odnosno čimbenika koji odvraćaju pozornost od bolnoga stanja. To ne znači da bol ne postoji ni da će distraktori pomoći kod maligne i neizdržive boli. Ipak, distraktori znatno mogu pomoći u svakodnevnim situacijama poput tenzijske glavobolje (glavobolje zbog napetosti), boli kod menstruacije, ali i nekih drugih somatskih boli, dijagnostičkih postupaka (npr. vađenje krvi), popravka zuba i sličnih zahvata, pa čak i nekih težih stanja. Postoje brojna istraživanja iz toga područja koja su potvrdila da zamišljanje ugodnoga sadržaja prilikom bolnoga podraživanja, rješavanje zadataka poput križaljke i rebusa, videoigrice, usmjeravanje na druge sadržaje (glazba, pisanje/pričanje priča), crtanje, plesna terapija, aromaterapija, terapija bojama i terapija igrom te općenito sve radne aktivnosti mogu smanjiti doživljaj boli. Terapije uma i tijela podrazumijevaju aktiviranje uma i tijela s ciljem smanjenja stresa i poboljšanja dobrobiti. U smanjenju boli pomaže molitva, terapija smijehom, postupci opuštanja, duboko disanje, opuštanje mišićnih skupina. Nadalje, znatan broj istraživanja potvrdio je da su povećani doživljaji kontrole nad bolju i smanjeno katastrofiziranje stanja povezani sa smanjenim doživljajem intenziteta boli i smanjenom funkcionalnom onesposobljenošću.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA