Među kroničnim nezaraznim bolestima suvremenoga doba nalazi se i osteoporoza, bolest smanjenja gustoće kostiju. Do smanjenja gustoće kostiju dolazi zbog gubitka koštanoga tkiva, odnosno kada je resorpcija koštanoga tkiva veća od stvaranja novoga tkiva. Zbog toga kosti postaju porozne i sklone lomovima. Osteoporoza je jedna od pet najčešćih kroničnih bolesti i najčešća metabolička bolest. U Hrvatskoj od osteoporoze boluje oko 250 000 osoba, a slabija mineralna gustoća (osteopenija) koja predstavlja početni stadij osteoporoze pronađena je kod 400 000 žena.
Iako je osteoporoza uglavnom bolest koja zahvaća žensku populaciju, sve je više podataka o osteoporozi kod muškaraca. Gustoća kostiju počinje se smanjivati oko trideset pete godine života i dio je procesa starenja. Ubrzane promjene u smanjenju gustoće kostiju događaju se kod žena u menopauzi zbog smanjenja razine hormona estrogena. Međutim, i manjak testosterona kod muškaraca također je razlog smanjenja gustoće kostiju. No muškarci tijekom mlađe odrasle dobi uglavnom imaju veću koštanu masu od žena pa se promjene na kostima kod muškaraca događaju kasnije. Brzina smanjivanja koštane mase ovisi o brojnim čimbenicima, od kojih su najvažniji način života (nepravilna prehrana, nedovoljna tjelesna aktivnost, alkoholizam i pušenje), zatim primjena nekih lijekova (kortikosteroida, imunosupresiva, antikoagulanasa itd.), bolesti štitnjače, Cushingov sindrom, kronične bubrežne bolesti, perniciozna anemija, kronična opstruktivna bolest pluća, nepokretnost i slično.
Osteoporoza se uglavnom razvija sporo i neprimjetno, bez vidljivih simptoma, te se često otkrije tek nakon trauma i prijeloma. Zbog tog se razloga često naziva i »tihom epidemijom«. Posljedice osteoporoze nisu samo lomovi koji nastaju zbog padova i trauma, već se lomovi kostiju mogu događati spontano. Događa se da osoba ne zna da ima prijelom i da se bol, ograničena pokretljivost i bolne deformacije kostiju jave naknadno. Sve to i dovodi do kronične boli, smanjene pokretljivosti i većega rizika za padove i ozljede. Među najozbiljnijim je posljedicama osteoporoze prijelom kuka te prijelom kralježaka koji mogu uzrokovati nepokretnost, trajnu invalidnost, a kod starijih osoba često i smrt. Međutim, osteoporoza se u visokom postotku može spriječiti primjerenim načinom života, a ranim otkrivanjem osteoporoze mogu se spriječiti brojne komplikacije bolesti.
U dijagnostici osteoporoze najvažnija je metoda denzitometrija (DXA – dvoenergetska apsorpciometrija x-zraka), koja predstavlja i zlatni standard za postavljanje dijagnoze. Tu bi pretragu trebale obaviti sve žene u menopauzi mlađe od 65 godina koje su u riziku za razvoj osteoporoze, žene s dugotrajnom amenorejom, sve žene starije od 65 godina i muškarci stariji od 70 godina, te sve odrasle osobe koje imaju bolesti, stanja ili uzimaju lijekove koji su povezani s niskom koštanom masom ili gubitkom kostiju. Kao gruba procjena gustoće koštane mase koristi se i ultrazvučna denzitometrijska metoda čija je prednost što nema zračenja. Ta je pretraga jednostavna, traje nekoliko sekunda, a izvodi se tako da se gola peta položi u za to predviđen kalup u prenosivoj napravi i nalaz je gotov odmah. Pretraga je pogodna za širi krug ljudi kao metoda ranoga otkrivanja smanjene gustoće kostiju.
Prevencija osteoporoze treba početi od djetinjstva. Razvoj osteoporoze u velikom opsegu ovisi o tome kolika je »banka« koštane mase postignuta u djetinjstvu. Prehrana i tjelesna aktivnost u djetinjstvu utječu na stvaranje zaliha koštane mase jer se u tom razdoblju kalcij i ostali minerali pod utjecajem hormona najlakše ugrađuju u kost. Od 20. do 30. godine života postiže se najviša vršna koštana masa, nakon čega je proces razgradnje kostiju brži od stvaranja. Za postizanje odgovarajuće količine vršne koštane mase potrebna je dovoljna količina kalcija. Uz pomoć kalcija kosti su snažnije, a koštana se masa sporije gubi. No, osim kalcija, neophodan je unos vitamina D koji je važan u apsorpciji kalcija. Osim prehranom, najbolji način opskrbe organizma vitaminom D je izlaganje sunčevim zrakama koje utječu na njegovo stvaranje. Preporuka je izlagati se sunčevoj svjetlosti u trajanju od 10 do 15 minuta dnevno.
Osim mliječnih proizvoda, kalcijem su bogati i lisnato povrće, ribe, mahunarke i sjemenke. Te namirnice bogate su i magnezijem koji je neophodan u poboljšanju apsorpcije kalcija i izgradnje kostiju. No postoje i namirnice koje crpe kalcij iz kostiju, a to su sol, alkohol, gazirana pića i kofein.
Tjelesna aktivnost jednako je važna u stvaranju koštane mase. Djeca koja se rekreativno bave određenim športovima imaju veću koštanu masu u odnosu na ostale vršnjake. Svaka je tjelesna aktivnost korisna, a od športova se preporučuju gimnastika, tenis, penjanje, trčanje te športovi u kojima se skače, opire o podlogu ili podiže teret. Kod starijih osoba treba izbjegavati aktivnosti koje mogu izazvati povrjede, a preporučuju se hodanje, penjanje uz stube te vježbe koordinacije i ravnoteže radi prevencije padova.
