Nažalost događa se da se mnogi ljudi otuđe od svojih roditelja tijekom života, a da se to češće događa prema otčevima pokazala je nedavno provedena sociološka studija u Njemačkoj. Više hrvatskih medija iskazalo je interes za vijest agencije DPA o studiji koju su provela dvojica sociologa koja su obrađivala podatke o njemačkim obiteljima od 2018. godine i istraživanjem obuhvatili više od 10 tisuća osoba u dobi od 18 do 45 godina koje ne žive s roditeljima. Podatci su sljedeći: oko 20 posto odrasle djece proživjelo je razdoblje otuđenja od otca, a to je više nego dvostruko u odnosu na majku, gdje je otuđenje devet posto. Kada dijete i roditelji imaju kontakte manje od jednom na mjesec i nisu emotivno bliski, riječ je o otuđenju, pojasnio je jedan od autora studije Oliver Arranz Becker. »Kontakt« uključuje posjete, pisma, telefonske pozive i drugo. Njegov je kolega Karsten Hank pojasnio da je razlog zašto je dvostruko više odrasle djece otuđeno od otca nego od majke to što su veze s majkom često jače nego s otčevima, što jednako vrijedi za kćeri i za sinove. Istraživače je, međutim, iznenadio podatak da rizik otuđenja raste u obiteljima u kojima jedan od roditelja umre. »To je zbilja iznenađujuće. Čovjek bi pomislio da će veza s roditeljem koji je još živ ojačati nakon takva događaja, no u većini slučajeva veza slabi«, rekli su autori te upozorili da postotak otuđenja raste i u slučaju rastave, osobito kada jedan od roditelja ima drugoga partnera. Ako je odnos djeteta s novim partnerom roditelja loš, ona se često otuđe i od biološkoga roditelja, objasnili su istraživači. Ipak, utješno je sljedeće: vrlo je malo slučajeva otuđenja trajno jer djeca su se ponovno javila majci u 62 posto slučajeva, a otcu u 44 posto.
Ljubica Gatarić u svom je tekstu prenijela podatke zagrebačkoga Ekonomskoga instituta, to jest njegove studije koju je izradio za Uplift.hr, mrežu koju je uz podršku Ekonomskoga instituta i Algebre pokrenuo Mastercard. Od pandemije je narastao broj malih i srednjih poduzeća, koja zapošljavaju 609 000 osoba. Od nešto manje od 140 tisuća pravnih osoba (poduzetnika) registriranih u 2020., mikropoduzeća s do 10 zaposlenih bilo je 125 tisuća, malih poduzeća do 50 zaposlenih 12 tisuća, a srednjih je poduzeća bilo nešto manje od dvije tisuće.
Malih i srednjih poduzeća u privatnom vlasništvu bilo je 137 786 i ta je skupina poduzeća zapošljavala 609 tisuća ljudi, što čini 76 posto ukupne zaposlenosti u korporativnom sektoru. Ona su 2020. ostvarila 452 milijarde kuna prihoda, što je 70,7 posto ukupnih prihoda korporativnoga sektora. Autorica analize Maruška Vizek ističe da podatci za posljednje tri godine pokazuju povećanje broja tih poduzeća, njihove imovine, mase plaća, izvoza, ali i prihoda od državnih potpora. Krizi unatoč 2020. bilo je 3317 privatnih malih i srednjih poduzeća više nego u 2019. Ta poduzeća imala su 34,5 milijardi kuna više imovine i isplatila su 1,37 milijardi kuna više za plaće. U 2020. tim je privatnim poduzećima rasla i prosječna plaća te je iznosila 5449 kuna, a u 2019. iznosila je 5118 kuna. Iznos njihove neto dobiti porastao je sa 31,41 milijarde (2019.) na 34,46 u 2020. COVID-kriza nije zaustavila ni rast izvoznih prihoda malih i srednjih poduzeća – s 86,2 narasli su na 87 milijardi kuna. Ipak smanjio se broj zaposlenih u tim poduzećima za 22,9 tisuća, kao i njihovi ukupni prihodi. COVID-kriza tako je izbrisala 20,4 milijarde kuna prihoda privatnoga sektora.
Velika većina Nijemaca podupire okončanje duge tradicije »slobodne vožnje za slobodne građane« i uvođenje ograničenja maksimalno dopuštene brzine od 130 km/h na autocestama. Prema prošlotjednoj anketi javnoga servisa ARD-a, 60 posto ispitanika podupire ograničenje brzine na mreži njemačkih autocesta da bi se smanjila emisija štetnih plinova i očuvala klima. Na njemačkim autocestama nema općega ograničenja maksimalno dopuštene brzine, ali na mnogim dionicama vozači zbog sigurnosnih razloga moraju usporiti. Pitanje ograničenja brzine na dnevnom se redu pojavi svaki put kad Njemačka sastavlja novu vladu. Uspiju li postojeći pregovori o sklapanju nove vladajuće koalicije socijaldemokrata (SPD), liberala (FDP) i zelenih, ograničenje se ne će uvesti. Zeleni, koji se zauzimaju za ograničenje, priznali su poraz kad je o tome riječ jer mu se potencijalni koalicijski partner FDP protivi.
U Jutarnjem listu Karla Juničić navela je da je Kina najveći svjetski proizvođač i potrošač duhana. Kina ima najviše pušača na svijetu, ali su po postotku i dalje iza Hrvata. U Kini puši 300 milijuna ljudi, što je gotovo trećina svih svjetskih pušača. U sljedećih 20 godina u Kini bi broj smrtnih slučajeva uzrokovanih pušenjem mogao porasti za više od 40 posto – podatci su iz izvještaja časopisa za borbu protiv pušenja »Tobacco Control«. Predviđa se da će do 2040. u Kini broj smrtnosti uzrokovanih pušenjem porasti za 44 posto. Svjetska zdravstvena organizacija na temelju podataka za 2018. godinu analizirala je broj pušača u odnosu na broj stanovnika. Kinu je smjestila na 49. mjesto. To je još daleko iza Hrvatske koja se sa 36,6 posto pušača u odnosu na broj stanovnika pozicionirala na visoko 13. mjesto. Srbija je na četvrtom mjestu sa 40,6 posto, Bugarska na šestom mjestu sa 38,8 posto, a Bosna i Hercegovina zauzela je sedmo mjesto sa 38,3 posto pušača.
