Jubilej je povlašteno vrijeme hodočašća u Rim. Hodočasnik će iz Rima ponijeti mnoga i različita sjećanja, no jedno je nezaobilazno: vatikanska bazilika i Trg sv. Petra. Portal Vatican News nedavno je podsjetio na umjetnika koji je tomu zdanju podario konačan oblik kojemu se danas divimo, Gian Lorenza Berninija, tj. na njegovo posljednje djelo, kip »Salvator Mundi«, napravljen 1679., godinu dana prije umjetnikove smrti. Kip se čuva u bazilici sv. Sebastijana izvan zidina. Portal je objavio intervju s fotografkinjom i humanisticom – tako je predstavljena – Danielom di Sarrom, koja je došla do otkrića da se majstor baroka pri izradi kipa vodio Torinskim platnom.
Najprije je sličnost zamijetilo njezino fotografsko oko, a potom se dala na istraživanje, koje je urodilo knjigom »Bernini, Spasitelj i Torinsko platno«. U istraživanju je pokazala ne samo da su se Bernini i Patnik na Torinskom platnu »susreli«, nego da je torinska relikvija nadahnjivala umjetnika i u nekim drugim djelima. Kip i pokojnik na platnu, čije ozljede neodoljivo podsjećaju na rane koje je prema evanđeljima Isus zadobio za vrijeme mučenja i raspeća, podudaraju se u više detalja: trag udarca u jagodičnu kost, nos iskrivljen od udarca štapom, jedna obrva viša od druge, izraženo veliki dlanovi… No zacijelo najuvjerljiviji dokaz da je Torinsko platno nadahnulo Berninija za njegovo posljednje djelo, koje je zvao svojim »Benjaminom« i zalogom za blaženu smrt, jest savršeno poklapanje fotografije polovice lica s Platna s fotografijom druge polovice lica, one na kipu.
Bernini je slijedio i trag vjere: Torinsko je platno nijemi, a tako rječiti svjedok Kristove smrti, ali i njegova uskrsnuća. Za de Sarru nema sumnje da je Berninijev Spasitelj svijeta uskrsnuli Krist! Gesta njegove ruke nije blagoslov, kao što se obično mislio, nego ona prati riječi Uskrsnuloga Mariji Magdaleni: »Noli mi tangere!«, »Ne zadržavaj se sa mnom, jer još ne uziđoh k Ocu.« Da je riječ o blagoslovu, Spasiteljeva glava ne bi bila okrenuta u drugu stranu, nego bi gledao one koje blagoslivlja. Bernini je, kaže de Sarra, bio na dvoru francuskoga kralja Luja XIV. No divljenje raskoši dvora uopće se ne da usporediti s kontemplativnim divljenjem Torinskomu platnu. Dok kip spomenutoga francuskoga kralja, jedan od najljepših koje je Bernini napravio, izražava snagu i inteligenciju, portret Spasitelja svijeta u mramoru »prikazuje drugu vrstu kralja: duhovnoga kralja mira, radosti, svjetla, Istine«, rekla je di Sarra.
