Ratni sukob u Ukrajini te s njim povezana nesigurnost opskrbe i povećanje cijena energenata, zbog čega se zima iščekuje s tjeskobom i neizvjesnošću, skrenula je pozornost hrvatske javnosti s pandemije koronavirusa i usporene obnove nakon razornih potresa koji su pogodili Lijepu Našu. Ne čudi stoga što objava novoga Izvještaja Svjetskoga fonda za prirodu (WWF) o stanju planeta za 2022. (isto kao i onih prijašnjih) nije izazvala neku pozornost. A trebala bi. Jer biološka raznolikost koja čini cjelokupnu raznolikost života na Zemlji pruža svima potrebne usluge za održanje života i blagostanje. A gubi se alarmantnom brzinom.
Izumiranje prijeti milijun biljnih i životinjskih vrsta, polovica svjetskih koralja već je izgubljena, a svake minute gube se šumska područja veličine 27 nogometnih igrališta. Naime, prema spomenutom Izvještaju koje jedna od najvećih globalnih organizacija za zaštitu prirode objavljuje svake dvije godine, stanje Zemlje kao zajedničkoga doma daleko je od dobroga.
Populacije promatranih divljih životinja (sisavci, vodozemci, reptili i ribe) opale su u prosjeku za 69 posto od 1970. godine, dakle u manje od jednoga ljudskoga vijeka. Populacije divljih vrsta, posebice u tropskim krajevima, bilježe oštar pad, a populacije slatkovodnih vrsta smanjene su za 83 posto. Indeks života na planetu, koji je sastavni dio Izvještaja, tako pokazuje da vremena više nema, a zaključak je da treba uspostaviti društvo u kojem će biti moguća hitna obnova prirode. U Izvještaju se ističe da je stanje prirode ozbiljno narušeno te se upozoravaju vlade, tvrtke i javnost da hitno uvedu promjene kojima će zaustaviti uništavanje biološke raznolikosti.
Dosad najveća baza podataka, koja obuhvaća gotovo 32 000 populacija 5230 vrsta – Indeks života na planetu – pokazuje da je posebno oštar pad zabilježen među populacijama promatranih kralješnjaka u tropskim krajevima. Prema Izvještaju glavni uzroci smanjenja populacije divljih životinja su degradacija i gubitak staništa, eksploatacija, uvođenje invazivnih vrsta, onečišćenje, klimatske promjene i bolesti. Neki od tih uzroka utjecali su na gubitak afričkih divljih životinja od 66 posto tijekom promatranoga razdoblja, kao i na ukupan pad od 55 posto u Aziji i Pacifiku. S obzirom na to da je riječ o krajevima s najvećom biološkom raznolikošću na svijetu, u WWF-u su ozbiljno zabrinuti takvim trendom. Naime, podatci iz Indeksa pokazuju da su između 1970. i 2018. promatrane populacije divljih životinja u Južnoj Americi i u predjelu Kariba opale u prosjeku čak za 94 posto.
Broj promatranih populacija slatkovodnih životinja za manje od jednoga ljudskoga vijeka smanjen je u prosjeku za 83 posto. Naime, oko polovicu ugroza za promatrane vrste migratornih riba čine gubitak staništa i zaprjeke ne migratornim putovima. Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije, objašnjava da taj globalni gubitak populacija slatkovodnih vrsta za čak 83 posto upozorava na kritično stanje vodenih ekosustava bez kojih nema ni čovjeka na Zemlji. »I naše velike zvijeri – vuk, medvjed i ris, pri čemu je ris ne tako davno bio istrijebljen s nekih staništa, danas su suočeni s problemom opstanka. More nam je gotovo posve izlovljeno, a iako su znanstvenici predviđali da će do 2048. biti više plastike nego ribe u morima, ako je suditi po sadašnjim pokazateljima, to će se dogoditi puno ranije.«
Marco Lambertini, generalni direktor WWF Internationala, upozorava: »Suočeni smo s dvjema kriznim situacijama izazvanim ljudskim djelovanjem: klimatskim promjenama i gubitkom biološke raznolikosti, koje ugrožavaju dobrobit sadašnjih i budućih generacija. Novi Izvještaj iznosi šokantne brojke. Ako želimo zaustaviti i preokrenuti gubitak prirode te osigurati zdravu budućnost za ljude i prirodu, odgovor mora biti promjena sustava.«
Ta promjena, ili barem prvi korak u tom smjeru trebao bi se dogoditi u prosincu kada će se svjetski čelnici sastati na 15. konferenciji stranaka potpisnica Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD COP15) koja će se održati u Kanadi. Tamo će imati jedinstvenu priliku ispraviti taj trend u korist ljudi i planeta te se WWF zauzima za to da čelnici postignu sporazum po uzoru na Pariški (o smanjenju emisija stakleničkih plinova) kojim se obvezuju da će zaustaviti gubitak biološke raznolikosti i do 2030. godine osigurati svijet usmjeren na očuvanje prirode.
»Na konferenciji o bioraznolikosti COP15 čelnici će imati priliku obnoviti narušen odnos sa svijetom prirode i osigurati zdraviju, održiviju budućnost za sve uz ambiciozni globalni sporazum o bioraznolikosti koji pozitivno utječe na prirodu. U uvjetima sve izraženije krize s kojom se priroda suočava nužno je da taj sporazum omogući hitno djelovanje na terenu, uključujući transformaciju sektora koji dovode do gubitka prirode, i financijsku potporu zemljama u razvoju«, istaknuo je Lambertini.
Nataša Kalauz pak kaže da, iako prema najnovijim podatcima za Europu populacije ptica i sisavaca bilježe pozitivne trendove, vodozemci, reptili i populacije slatkovodnih riba su opadanju, i to uglavnom zbog gradnje, dobrim dijelom nepotrebne, hidroenergetske infrastrukture. »Odgovornost je na svima nama da nešto poduzmemo i da se mijenjamo ako želimo da i generacije poslije nas žive na zdravom planetu. Sadašnju krizu s kojom se planet suočava moguće je ublažiti jedino promjenom paradigme razvoja i sveobuhvatnom dekarbonizacijom svih sektora. Moramo mijenjati način kako proizvodimo i konzumiramo proizvode, kako stanujemo, koji prijevoz biramo, kako se hranimo te na koji način upravljamo prirodnim resursima koji su ograničeni. To su ozbiljni izazovi ne samo za zemlje u našoj regiji, nego i na svjetskoj razini, ali bez kolektivne svijesti da je odgovornost za djelovanje na svima nama teško možemo očekivati promjene«, zaključuje Kalauz.
