Znanstvenik i sveučilišni nastavnik dr. Igor Balaban za Večernji je list iznio niz podataka o digitalizaciji škola i zanimanjima budućnosti. No upozorio je i na negativne strane tehnologije, kao što su anksioznost, ovisnost o internetu, netolerancija na čekanje, socijalna neosviještenost i izolacija, fizička neaktivnost. Otkrio je i da su djeca naučila prikrivati tragove svojih internetskih aktivnosti. Neka istraživanja, prenio je, govore da djeca i tinejdžeri u dobi od osam do 18 godina provode oko 44,5 sati svaki tjedan pred ekranom. Oko 30 posto njih prijavljuje ovisnost o videoigrama. Primijećeno je i da dvostruko više djevojčica boluje od depresije u odnosu na dječake kao posljedice višesatne upotrebe društvenih medija.
Dr. Balaban iznio je i procjenu da se oko 65 posto djece upisane u prvi razred školuje za zanimanja koja trenutačno ne postoje, ali će postojati u budućnosti, kad dođu na tržište rada. »Svjedočimo trendu smanjivanja radnih mjesta u kojima je redoslijed i način izvršavanja poslova unaprijed određen. Tehnologija je postala katalizator promjena u načinu na koji se poslovi obavljaju i generator novih poslova. Zato djecu moramo naučiti kritički promišljati, raditi u timu, dijeliti znanje i prihvatiti proces cjeloživotnoga učenja. Te će im vještine pomoći da se vrlo lako i brzo prilagode novim specifikacijama poslova koji će doći. Umjesto da čovjek manipulira robom kao do sada, imat će ulogu programera, odnosno koordinatora jata robota. To nikako ne znači da će tehnologija izbaciti čovjeka, nego će se jednostavno upotrebljavati za obavljanje dobro strukturiranih poslova, a čovjek će upravljati tehnologijom. Zato je bitno da djeca uče raditi s tehnologijom na različite načine kako bi na kraju bila sposobna tehnologiju primijeniti u poslovnoj praksi«, rekao je dr. Balaban u razgovoru s Večernjakovim novinarom Ivicom Betijem.
Japanci će ići u zatvor zbog vrijeđanja na internetu, piše Balen za Jutarnji list. Japanski parlament usvojio je, naime, zakon prema kojem će se »online uvrjede« kažnjavati zatvorom. Odluka je donesena jer je javnost sve zabrinutija zbog cyber-maltretiranja, a pogotovo nakon što je pitanje uznemiravanja na internetu dobilo na važnosti posljednjih nekoliko godina nakon samoubojstva profesionalne hrvačice i reality-zvijezde Hane Kimure. Vijest je izazvala tugu i šok u cijeloj zemlji, a mnogi su upozoravali na zlostavljanje kojemu je bila izložena na društvenim mrežama. Prema amandmanu na kazneni zakon, koji bi trebao stupiti na snagu kasnije ovoga ljeta, počinitelji osuđeni za uvrjede na internetu mogu biti kažnjeni do jedne godine zatvora ili novčanom kaznom od 300 000 jena (15 840 kuna). To je znatno povećanje u odnosu na postojeće kazne (zatvorska do 30 dana i novčana do 10 000 jena, odnosno 540 kuna ). Nacrt je izazvao kontroverze, a protivnici tvrde da bi mogao utjecati na slobodu govora i spriječiti opravdanu kritiku vlastodržaca. Međutim, pristaše kažu da je stroži zakon potreban za suzbijanje maltretiranja i uznemiravanja na internetu, prenosi CCN.
Prema japanskom kaznenom zakonu, uvrjede su definirane kao javno omalovažavanje nečijega društvenoga položaja bez upućivanja na konkretne činjenice o njima ili na određenu radnju. Taj se zločin razlikuje od klevete, no oboje je kažnjivo.
Prošla su vremena ranih odlazaka u mirovinu – 2010. godine u Hrvatskoj je bilo oko 47 tisuća zaposlenih u dobi od 60 do 64 godine, a danas ih je oko 93 tisuće. Stupi li na snagu novi zakon, od početka iduće godine radni odnos u Hrvatskoj ne će prestajati po sili zakona s navršenih 65 godina, nego će svi koji to žele moći raditi sve do 68. godine. Dogovor je to socijalnih partnera pri najnovijoj izmjeni zakona o radu koji će uskoro ući u redovitu proceduru. Mnoge europske zemlje već su produljile dob za odlazak u mirovinu na 67 ili 68 godina, no Hrvatska je morala napraviti korak natrag nakon što su sindikati prikupili 750 tisuća potpisa za referendum protiv te mjere. Sada je na djelu pokušaj saniranja štete i blaža verzija koja će onima koji to mogu i žele omogućiti da nastave raditi sve do 68. godine. Život je učinio ono što nije zakon, pa već sada Hrvatska ima 22 tisuće zaposlenih koji rade i nakon 65. godine te se njihov broj stalno povećava. Primjerice, 2010. godine takvih je bilo samo 7,7 tisuća. Povrh toga na pola radnoga vremena zaposleno je i oko 22 tisuće umirovljenika – 50 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. U odnosu na 2010. godinu broj zaposlenih mladih ljudi u dobi od 29 godina smanjio se za 20-ak tisuća, a istodobno se broj zaposlenih starijih od 55 godina povećao za 104 tisuće. Općenito, radna piramida sve nam je starija i starija, mlađe se dobne skupine osipaju i prebacuje se prema generacijama srednje i starije životne dobi. Te 2010. godine bilo je oko 47 tisuća radnika u dobi od 64 godine, a sada ih je oko 93 tisuće. Jedan od razloga jest i produljenje radnoga vijeka za žene, no važnu ulogu odigralo je i masovno iseljavanje zbog kojega su poslodavci morali otvoriti prostor za starije, navodi u svom tekstu u Večernjem listu Ljubica Gatarić.
