Vremenske nepogode koje su posljednjih tjedna pogodile i Hrvatsku izazvale su strah među brojnim građanima. Ravnateljica »Vrapča« doc. dr. Petrana Brečić u razgovoru s novinarkom Ivanom Krnić u Jutarnjem listu pojasnila je da su anksioznost, tjeskoba i uznemirenost sasvim normalni osjećaji koje su proteklih dana, nakon olujnoga nevremena, osjećali građani. I smrtni slučajevi i velike materijalne štete jasno su dali do znanja da je riječ o realnoj opasnosti pa nije riječ o iracionalnom, nego o realnom strahu.
Pojasnila je da su ljudi umorni i sav je nakupljeni stres došao do izražaja jer prošle su tri neuobičajene godine – počelo je s koronavirusom, nastavilo se s potresom i sada s olujama. Ljudi su emocionalno iscrpljeni – pojasnila je psihijatrica. »Svaka nova situacija traži od nas da se prilagodimo, a činjenica je da je teško prihvatiti i psihički aparat prilagoditi danomu trenutku«, rekla je. Na upit kako se postaviti u izvanrednim situacijama i kako zaštititi djecu od straha i jesu li anksioznost i strah rezervirani samo za emotivce i osobe koje inače pate od sličnih poremećaja odgovorila je da je riječ o stvarnoj opasnosti, koja je pokazala da je realna i da čak oni »najčvršći« osjećaju nelagodu. No upozorila je da treba izbjegavati panično pregledavanje svih portala i stranica koje proučavaju vrijeme i daju prognoze jer to je znak da je osoba pretjerano uplašena. »Nikako se ne smije paničariti pred djecom. Vrlo je važno da se na njih ne prenese strah. Roditelji moraju znati da i ponašanjem, a ne samo riječima, pokazuju djeci osjećaje, pa tako i strah, koji prenose na njih.« Rekla je da su u najvećem riziku oni koji su i nastradali fizički ili ostali bez krova nad glavom. Oni su nažalost osjetili da je moguće da se to baš njima dogodi i vrlo je moguće da će ponekad ostati i iracionalan strah.
Osim vremenskih nepogoda apsurdi ovoga ljeta povezani su i s eurom u Hrvatskoj, o čemu je pisao i Tomislav Krasnec u Večernjem listu. Uočio je da isti proizvod u trgovini istoga trgovačkoga lanca u Njemačkoj stoji 4,95 eura, a u Hrvatskoj 11,40 eura. Riječ je o električnom aparatiću za zaštitu od komaraca Raid Nicht & Day koji se prodaje u DM-u. »Taj trgovački lanac uvijek je izgledao kao da ima neku specifičnu poslovnu politiku koja njemačke kupce tetoši, a kupce u drugim zemljama tretira kao da su bogatiji od Nijemaca. Iako nisu. Svi smo u Europskoj uniji, sve je to jedinstveno tržište, ali trgovačke prakse takve su kakve jesu. Dodaj ovdje, oduzmi ondje, rabat tu, bez rabata tamo. Ali, ako se s kunom kao službenom valutom u Hrvatskoj još moglo u glavama trgovaca računati na pretpostavku da kupci kojima se ne da razmišljati, pogotovo ne računati, jednostavno ne će razmišljati o tim nelogičnostima, sada je drugačije. Jer, ovo je prvo ljeto s eurom kao jedinstvenom europskom valutom, koja je u službenoj upotrebi i u Hrvatskoj. Neke trgovačke prakse ne će se promijeniti same od sebe, ne će se promijeniti ni regularnom intervencijom države, ali mogu se promijeniti kritičnom masom kupaca koji ako ih to muči, ponavljaju pitanje – kako je to moguće? I traže objašnjenje. Traže da ih se tretira poštenije. Mnogi će se ovoga ljeta, prve turističke sezone s eurom u Hrvatskoj, uhvatiti u razmišljanju: je li ovo skuplje zbog uvođenja eura ili zbog inflacije koja je galopirala Europom i svijetom«, napisao je Krasnec.
Da je Hrvatska mala zemlja za veliki luksuz u kulturi, pisao je Denis Derk u Večernjem listu. Nakon što je naveo da u Hrvatskoj nedostaje i crjepova, i asfalta, i radnika, i obrtnika i da mnogi idu trbuhom za kruhom u inozemstvo te da se sve manje živi od proizvodnje, a sve više od trgovine, došao je na temu kulture. Upozorio je na informaciju da su koncert jednoga doista odličnoga pijanista u jednom hrvatskom festivalskom gradu organizatori platili 40 000 eura. »Kažem platili jer se tu radi o državnom festivalu. Ali nije to nikakva brojka ako se zna da će taj isti festivalski grad jednom drugom, mora se priznati odličnom pjevaču s nevjerojatno snažnim tenorom, ali koji se skrasio u zabavnoj glazbi, platiti 130 000 eura za novogodišnji nastup. Ta se vijest ne tiče direktno poreznih obveznika iz cijele Hrvatske, nego samo onih koji financiraju dotičnu gradsku upravu koja će, lako moguće, pomoću tog zvjezdanog imena koje tako često na svojim nastupima zaziva zvijezdu Danicu, u svoj grad i u zimskim mjesecima privući klijentelu dubljeg džepa. Jer mi smo se kao zemlja koja je gotovo u potpunosti ovisna o turizmu, kako to izjavljuju prvi ljudi našeg turizma, orijentirali prema bogatijim turistima. I više nas, kao državu i društvo, ne zanimaju turisti koji u našu zemlju stižu automobilima u kojima nose sve osim svježeg kruha. A onda ćemo vrlo skoro odlične pijaniste za njihove ekskluzivne nastupe moći plaćati i više od 40 000 eura, a regionalne će zvijezde za samo jedan nastup u najluđoj noći moći naplatiti i cijenu višu od 130 000 eura. I tako će Hrvatska doista postati mala zemlja za veliki luksuz. I mala kultura za velike i uspješne kulturne i projekte i umjetnike.«
