Europska je komisija nedavno najavila da će svim državama članicama predložiti zabranu uporabe insekticida klorpirifosa. Klorpirifos je sintetski insekticid širokoga spektra koji se u Europi upotrebljava od 2005. godine. Radi se o jednoj od najkorištenijih kemikalija za zaštitu usjeva, voća i povrća, a rabi se za uništavanje štetnih kukaca poput lisnih uši, savijača, stjenica, buhača, gubara…
S vremenom je otkriveno da klorpirifos, koji se u tragovima često nalazi u južnom voću, može uzrokovati poremećaje u razvoju mozga i hormonskoga sustava kod djece. Sve je veći broj znanstvenih publikacija u kojima se klorpirifos povezuje s pojavom autizma, smanjenoga kvocijenta inteligencije, gubitka radne memorije, parkinsonizma… Stoga je Europska komisija zatražila od Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) da preispita najnovije studije i da pripremi službeni izvještaj o toksikološkom statusu klorpirifosa. U najnovijoj studiji stručnjaci EFSA-e potvrdili su podatke o štetnosti klorpirifosa: »Identificirani su problemi s genotoksičnim i neurotoksičnim učincima klorpirifosa tijekom razvoja, te su isti potvrđeni epidemiološkim podatcima koji se posebno odnose na djecu. To znači da ne postoji sigurna doza za taj insekticid.«
Na tržištu se insekticid klorpirifos skriva pod različitim komercijalnim nazivima: Dursban, Chromorel, Pyrinex, Callifos, Pirifos ili Pirel. Preparate proizvode ili ih stavljaju na tržište agrokemijske tvrtke poput Dowa, Cheminove, Danona ili Corteve. Predstavnici se tih kompanija, naravno, protive stajalištu EFSA-e i Europske komisije, te traže, kao i obično, »dodatno vrijeme za daljnja istraživanja i procjene«. I u Hrvatskoj se rabi klorpirifos, a uvoze ga predstavništva ili tvrtke Agro-vil, Chromos-Agro, Pinova, Herbos… Naši ga poljoprivrednici rabe za zaštitu voćnjaka, šećerne repe, uljane repice, duhana, kukuruza i pšenice.
U osam je europskih država, među kojima su Švedska, Njemačka, Francuska i Danska, zabranjena ili ograničena uporaba tog insekticida, a od sljedeće će godine, čini se, klorpirifos biti zabranjen na prostoru cijele Europske unije. Ta je informacija važna za naše poljoprivrednike, koji se moraju pripremiti i suočiti s činjenicom da iz arsenala za zaštitu bilja uskoro nestaje još jedno kemijsko oružje.
Nakon nedavnih zabrana herbicida amitrola i izoproturona te moratorija na uporabu neonikotinoidnih insekticida, sada je došlo vrijeme da se s polja Europske unije ukloni i insekticid klorpirifos. I glifosatu, »kralju herbicida«, odbrojeni su dani te mu prijeti potpuna zabrana za dvije godine. Tržišna sudbina pesticida u mnogočemu nalikuje regulaciji lijekova, koji se znanstvenom i marketinškom potporom pojavljuju kao rješenje zdravstvenih problema, ali se ubrzo povlače jer su štete veće od koristi.
Pesticidi su postali neizostavan kemijski alat moderne poljoprivrede, no postali su i dio svakodnevne hrane. Pojavili su se kao jamstvo za dobre prinose po hektaru, kao izgovor u borbi protiv gladi u svijetu, ali i kao sredstvo komocije u radu na polju. Zbog pretjerivanja, neznanja i pohlepe, masovna uporaba pesticida dovela je do izumiranja kukaca, pojave superkorova, neplodnosti zemlje, narušavanja bioraznolikosti, onečišćenja okoliša, ali i do pojave mnogih bolesti kod ljudi.
Stoga je zabrana kontroverznih agrokemikalija prikladna i učinkovita regulacijska mjera. Pritom je potrebno shvatiti da zabrane, posebno ako su opravdane, ne sprječavaju rad i razvoj, već otvaraju prostor za inovaciju, nova otkrića, alternativne pristupe i – promjene paradigme.
