Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) objavila je najnovije rezultate o prisutnosti pesticida u prehrambenim proizvodima na tržištu Europske unije, Norveške i Islanda (EFSA Journal 2019, 17, 5743). Krovna organizacija EFSA prikupila je podatke dostavljene od nadležnih institucija država članica EU-a. U Republici je Hrvatskoj taj posao obavilo Ministarstvo poljoprivrede.
Ove je godine provedena posebna provjera za dvanaest skupina prehrambenih proizvoda: naranče, kruške, kivi, krumpir, cvjetača, luk, mrkva, grah, raž, cjelovite žitarice, meso peradi i janjetina. Ukupno je prikupljeno čak 88 247 uzoraka hrane. U certificiranim laboratorijima izmjerena je prisutnost 171 vrste pesticida, uključujući glifozat, paration, imazalil, boskalid, fludioksonil, klorpirifos, tiabendazol, metoksiklor, diazinon… Nabrojene su kemikalije, uz ostalo, otkrivene kao najčešća onečišćivala u hrani na europskom tržištu. Osim klasičnih pesticida koji se rabe u redovitoj zaštiti voća, povrća i usjeva, u prehrambenim se proizvodima, posebice onima životinjskoga podrijetla, nalaze i perzistentna organska onečišćivala (POP) poput dieldrina, lindana i DDT-a.
Uzorci prehrambenih proizvoda svrstani su u tri skupine s obzirom na sadržaj pesticida: u prvoj je skupini hrana u kojoj je količina pesticida ispod praga detekcije (LOQ) ili ih uopće nema, u drugoj je skupini hrana onečišćena mjerljivom količinom pesticida, ali ispod zakonski dopuštene granice kontaminacije (MRL), a u trećoj se skupini nalazi hrana onečišćena iznad MRL-a. Prehrambeni proizvodi koji pripadaju prvoj skupini svakako su najzdraviji jer su najmanje onečišćeni, ili uopće nisu onečišćeni štetnim kemikalijama. Na razini cijele Europske unije takvih je proizvoda 54,1 posto, a 41,8 posto ispitanih uzoraka onečišćeno je zakonski dopuštenim količinom pesticida. To znači da ukupno 95,9 posto prehrambenih proizvoda odgovara kriterijima zdravstvene ispravnosti, a 4,1 posto hrane na europskom tržištu pripada trećoj skupini, odnosno takvi proizvodi nisu – legalni!
Jako je dobra vijest da je, gledajući udio proizvoda bez ikakvih tragova pesticida, hrana u Hrvatskoj – najbolja! Više od 70 posto izmjerenih uzoraka je poput slijepe probe, dakle, bez pesticida. Udio domaćih proizvoda u ukupnom broju ispitivanih uzoraka iznosio je 49,2 posto, a 39,1 posto uvezen je iz Europske unije (11,3 posto iz trećih zemalja). To znači da su originalni hrvatski prehrambeni proizvodi još manje onečišćeni jer uvozni proizvodi statistički kvare ukupan hrvatski prosjek. Nažalost, ta vijest nije objavljena na stranicama Ministarstva poljoprivrede, koje je europskoj agenciji EFSA dostavilo podatke za hrvatsko tržište.
Tu bi informaciju trebalo marketinški iskoristiti jer je vrlo korisna za imidž hrvatske poljoprivrede, gospodarstva i države. Već započete akcije s krilaticama »Od polja do stola« ili »Kupujmo hrvatsko« trebalo bi proširiti sličnim porukama, poput »hrana bez kemije« ili »proizvedeno bez pesticida«.
