Kršćanski akademski krug (KRAK) i Hrvatsko kulturno društvo »Napredak« organizirali su proslavu povodom 15. godišnjice osnutka KRAK-a i pokretanja znanstvenoga časopisa »Nove prisutnosti«. Kršćanski akademski krug osnovan je 2002. godine u Zagrebu na inicijativu skupine hrvatskih intelektualaca kršćana radi neovisnoga i slobodnoga promišljanja pitanja i problema našega vremena. Prvi predsjednik KRAK-a bio je dr. Željko Mardešić, diplomirani pravnik, koji je veći dio svoga života posvetio sociologiji religije.
Na njegovu je inicijativu objavljen Manifest KRAK-a u kojem je sažeto prikazana misija Kruga: »Krug želi biti nov, vidljiv i znakovit izraz zajedništva, povezanosti i suradnje u nastojanju na oblikovanju i produbljivanju duhovnog, intelektualnog i društvenog života te izgradnje odnosâ na samokritičkom preispitivanju savjesti, pročišćenju spomena, ponašanja i odnosa među samim kršćanima, kao i njihovih odnosa sa zajednicama i ljudima svjetonazorâ koji poštuju temeljne ljudske vrijednosti.«
Na proslavi u povodu 15. godišnjice osnutka KRAK-a Stjepan Kušar, profesor filozofije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, održao je predavanje pod nazivom »Memento futuri – o potrebi političke inteligencije«.
U uvodnoj je napomeni predstavio svoje izlaganje kao »pokušaj razmišljanja jednoga građanina koji se pokušava othrvati napasti da ostane politički glup«. U prvoj je tezi definirao politiku kao zauzeto nastojanje građana i njihovih izabranih predstavnika na zajedničkom dobru društva i države. Nasuprot uvriježenomu medijskomu nasilju koje politici nameće isključivi negativan kontekst, Kušar smatra da je političko postupanje borba za vladavinu prava u svjetonazorski pluralnom društvu.
No političku zajednicu Kušar smatra društvom rizika zato što egoistični interesi pojedinaca i partikularni interesi društvenih skupina potencijalno ugrožavaju unutrašnju stabilnost države i stabilnost mira u društvu. Štoviše, procesi globalizacije čitavo čovječanstvo oblikuju kao »svesvjetsko društvo rizika«. On također primjećuje da formalnu parlamentarnu demokraciju ugrožava demokracija mnijenja. Umjesto da promiče promišljanje, ona se iscrpljuje u demokratskim emocijama, Facebook-prosvjedima, »spontanim« okupljanjima koja često potpiruju mediji.
Politička je inteligencija nuždan uvjet za kultiviranje političkoga djelovanja, a to uključuje volju za reformom, sposobnost za kompromis te uvažavanje onoga što se potvrdilo kao zajedničko dobro. Politička inteligencija podrazumijeva moć shvaćanja, razumijevanja i komuniciranja. Pritom kao najveći izazov Kušar vidi povezivanje znanstveno-tehničke inteligencije i inteligencije življenja unutar društva kao polidijaloškoga sustava koji je neprestano u kretanju. Moderno je društvo pod pritiskom znanstveno-tehničke inteligencije koja nasilno istiskuje umjetnost, širu kulturu i religiju. Budući da (prirodna) znanost ne može odrediti što treba htjeti, niti što su ciljevi, politička je inteligencija potrebna za sintezu potencijala prisutnih u društvu i »sintezu normativnih uvida koji imaju voditi postupanje u vidu postavljenih ciljeva: afirmacija i porast pravednosti, slobode i suodgovornosti«.
O početcima rada Kršćanskoga akademskoga kruga govorio je akademik Ivan Supičić, jedan od suutemeljitelja Kruga, a časopis »Nova prisutnost« predstavila je sadašnja urednica Katica Knezović. To je znanstveni časopis za intelektualna i duhovna pitanja, koji je zahvaljujući višegodišnjoj produkciji kvalitetnih članaka indeksiran u mnogim svjetskim znanstvenim bazama. Časopis je svakako »osobna iskaznica« Kruga, ali i garancija za budućnost njegove misije.
