Tu gdje doista palme cvatu, započela je 1. rujna naša misija. Nakon toliko mjeseci radosnoga iščekivanja i dugoga leta zrakoplovom, konačno smo zakoračile na tlo Salomonskih Otoka, u glavni grad Honiaru.
Tu je tek započelo pravo misionarsko putovanje! Put do susjednoga otoka Malaite nastavile smo malim zrakoplovom, popunjenim do posljednjih mjesta, kojih ima samo dvadeset. Bilo je to nezaboravno polijetanje, uz predivan pogled na otočiće i atole na beskrajnoj pučini Pacifika.
Spuštanjem na travnatu pistu stigli smo na otok Malaitu, u grad Auki, gdje su nas satima nestrpljivo čekale naše susestre. Ali ni to još nije bilo naše konačno odredište. Džipom smo krenule prema mjestu Bumi, udaljenomu tridesetak kilometara. Vožnja makadamom kroz tropsku šumu, vijugavim putom, prelazeći preko rijeka i mostova, trajala je… oko dva sata.
Prvi misionarski dani teku nam u upoznavanju s ljudima i mjestima na otoku. Očarala nas je ljepota netaknute prirode i raznovrsnoga tropskoga voća. Male kućice od drveta, pokrivene lišćem, postavljene na drvene stupove, domovi su obitelji s mnogobrojnom djecom. Neki od njih sretnici su jer mogu pohađati školu, do koje pješače kroz šumu. Svojom vedrinom i jednostavnošću podsjećaju nas upravo na ljepotu življenja u svakodnevici. Osmijeh, zajedništvo i toplinu osjetili smo već u našim prvim danima boravka među njima.
Radujemo se što ćemo biti dio zajednice milosrdnica na otoku Malaita u biskupiji Auki, gdje su naše susestre utemeljile misijsku postaju 2011. godine. Tu Isusa svjedoče potrebitima, duhovno i materijalno, te uspješno djeluju u zdravstvu i školstvu s. Augustina Nikolić, s. Jasna Plavac, s. Slavka Bogdan i s. Ruža Raič. One nam se raduju, a i mi njima… sad nas više ima! Mi ćemo početi djelovati u odgojnom, edukacijskom cilju, jer sad tu imamo i Edukacijski centar Majke Lujze. Našu misiju svi mogu podupirati: najprije molitveno – što nam je najvažnije, ali i financijski preko ureda Papinskih misijskih djela u Sarajevu i Zagrebu.
Misionar treba biti čovjek vjere koji dopušta da Bog u njemu raste i da ga vodi. I mi nastojimo biti takve. Bog je s nama i zove nas da radimo s Njim. Potrebna je velika vjera i svjedočanstvo ljubavi drugima, a cijela je Crkva misionarska i povezana pa je svejedno jesu li njezini članovi na našim prostorima ili na Salomonskim Otocima.
Kroz zajedništvo u molitvi i akciju, budimo povezani kao djeca istoga Oca na nebesima. Neka nas On nauči kako biti braća i sestre jedni drugima, biti blizu jedni drugima. Neka milosrdna ljubav i dalje osvaja svijet za Krista.
S. Magdalena Marić i s. Veronika Ćibarić