Malo je poznata činjenica da je prva hrvatska slikovnica objavljena prije 170 godina, a još je manje poznato da je posrijedi bila – ilustrirana Biblija. Naime, Zbor duhovne mladeži sjemeništa đakovačkoga upravo je 1854. na hrvatski preveo »Malu obraznu Bibliju« uglednoga mađarskoga teologa Aloysa Grynaeusa, koji je u 90 četverostiha popraćenih drvotiskarskim ilustracijama opisao biblijsku povijest od stvaranja svijeta sve do Pavlova brodoloma na Malti.
O obljetnici toga izdanja, za koje je bio zaslužan peštanski nakladnik hrvatskih korijena Vjekoslav Bučansky, Đakovački kulturni krug u suradnji je s budimpeštanskom »Croaticom« objavio kolorirano i jezično dotjerano reizdanje prema izvorniku koji se čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižici u Zagrebu, s ciljem ne samo da istakne povijesnu ili kulturnu funkciju toga djela, nego i da ga približi novim mladim čitateljima kojima je izvorno bilo namijenjeno: »Bibliju, ljubljena djeco! / Uvijek pomno učite / Sveto pismo stalno čitajte / Ako čudesa znati želite« (iz Predgovora).
No i »odrasli« će čitatelj autorova neobična izbora biblijskih zgoda oslikanih neuobičajenim narativnim prikazima lako prepoznati nešto krepkije od pukoga književnoga dokumenta. Budući da je prva hrvatska slikovnica objavljena u doba hrvatskoga narodnoga preporoda, izvorno je napisana tada još svježim ilirskim pravopisom, a njezini će stihovi čitatelja najprije podsjetiti na sumarnu vještinu pučkoga autora pjesme »Narodi nam se«, kao u katrenu uz obraćenje svetoga Pavla, čiji se spomen slavi u subotu 25. siječnja : »Bog Savlu ovako govoraše: / ‘Savle, Savle, zašto me proganjaš?’ / Savao postade tada sveti Pavao. / Je li se grješniče i ti tako mijenjaš?«