Gotova je nastavna godina za srednjoškolce, što za neke znači početak gotovo tromjesečnoga dokoličarenja, a za mnoge je provođenje ljetnih praznika prigoda za rad i zaradu. Već dugi niz godina pri Pomorskoj školi Split djeluje Učenički servis, koji obavlja posredovanje u povremenom radu učenika tijekom praznika. Nije on namijenjen isključivo za buduće pomorce jer takvi servisi funkcioniraju tako da sklapaju ugovore sa srednjim školama iz cijele županije i onda posreduju pri zapošljavanju učenika u vrijeme kada nema nastave. Postoji i Učenički servis Turističko-ugostiteljske škole, kao i servisi Gimnazije »Pitagora« i privatne srednje škole »Wallner Olivia Allegra«.
Novinari Slobodne Dalmacije posjetili su servis u Pomorskoj školi te zapazili da iako nije bilo ni 10 sati, gužve u hodniku bile su poprilične. Iz škole su im rekli da je interes 30 posto veći nego lani, a sve su brojniji učenici koji su tek završili prvi razred srednje škole. Inače je najviše drugih i trećih razreda, više je mladića nego djevojaka. Prosjek godina kod učlanjenja u servis je 17, kao i kod preuzimanja ugovora. Kako stoji u članku, hrvatsko je zakonodavstvo propisalo da maloljetnici ne smiju raditi više od sedam sati dnevno, odnosno 35 sati tjedno, a samo iznimno radno vrijeme maloljetnoga redovitoga učenika koji je navršio 15 godina može biti 8 sati dnevno i 40 sati tjedno. Oni koji dnevno rade više od 4 sata i 30 minuta imaju pravo na odmor od pola sata. Ne smiju raditi između 20 sati navečer i 6 ujutro, ne smiju nositi teške terete, a zabranjen im je rad u kockarnicama, salonima za igre na sreću, diskoklubovima, noćnim barovima i noćnim klubovima. Najviše je konobarskih poslova, a traži se i pranje brodova, prodaja, slaganje robe na policama, rad u skladištu, na parkiralištima i plažama… Prosječna cijena sata je oko 30 kuna za redoviti rad. Prema dosadašnjim iskustvima poslodavci su uglavnom zadovoljni učenicima koji im rade sezonski. Uostalom, zahvaljujući učeničkim ugovorima oni imaju olakšice pa im se isplati. Nerijetko se dogodi da se učenici zaposle za stalno kod nekoga poslodavca kada završe školu, jasno, ako se pokažu dobri.
Do 7. srpnja trajalo je prijavljivanje za upis u srednje škole. Osim obrtničkih zanimanja, velik interes učenika vlada i za gimnazijske programe. U Splitsko-dalmatinskoj županiji najveći pritisak bio je za zanimanje stolara, vodoinstalatera i elektromehaničara, unatoč tomu što su ove godine izostale stipendija za strukovna zanimanja. U županijskom Zavodu za zapošljavanje istaknuli su nekoliko djelatnosti u kojima se nalaze zanimanja s niskom stopom nezaposlenosti. Riječ je o djelatnosti zdravstva, posebice struka medicinskih sestara, zatim u djelatnosti građevinarstva – tesari stolari te djelatnosti prijevoza i skladištenja – vozači teških teretnih i vučnih vozila, kao i rukovatelji građevinskim i sličnim strojevima. I mesari su u skupini zanimanja s niskom prosječnom stopom nezaposlenosti. S obzirom na iskazanu potražnju poslodavaca, traže se i njegovatelji u bolnici, armirači i električari. Sve se više traže konobari i kuhari te ostalo pomoćno ugostiteljsko osoblje i djelatnosti trgovine na veliko i malo, pokazuju podatci koje je za Slobodnu Dalmaciju iznijela Merien Ilić.
Tema analize Marka Špoljara u Jutarnjem listu bili su rezultati istraživanja koje je za RTL Danas provela agencija »Promocija plus«. Njegov sažetak toga istraživanja glasi: »Hrvatska je zaglavila u živom blatu. Razina antiznanstvenoga sentimenta šokantno je velika, raširenost korupcije i nepotizma guši zdrave ambicije i potiče devijantne društvene i poslovne prakse, a u odnosu na prava istospolnih parova i ulogu žene u društvu i obitelji nalazi se negdje na pola puta između predmodernoga i modernoga doba. Obrazovanje je sve manje na cijeni, ali su zato teorije zavjere tražena roba.« Tumačeći podatak da 53 posto ispitanika kaže da je za uspjeh u Hrvatskoj od obrazovanja važnija partijska knjižica ili da gotovo 60 posto građana smatra da je veza bitna za pronalazak dobroga posla, zaključio je da je normalno da mladi u velikom broju odlaze iz zemlje. Čudi ga i da četvrtina građana sva cjepiva smatra opasnima, što »dokazuje da je društvo otklizalo u iracionalnu zonu«. »Antivakseri su postali velika prijetnja ne samo društvu općenito, nego i sebi, svojim bližnjima, a pogotovo svojoj djeci. Petina ispitanika smatra da od znanosti imamo više štete nego koristi, a gotovo svaki drugi da je 5G mreža razvijena samo zato da bi se ljudi kontrolirali preko čipova. Živimo dakle u doba kada se u pitanje dovodi sve akumulirano znanje i sve znanstvene spoznaje koje su zamah dobile u antičko doba, a potpuno eksplodirale tijekom renesanse i, posebno, u eri prosvjetiteljstva, kada se činilo da se taj kotač više ne može zaustaviti. Tko je kriv za sve pobrojeno? Korupciju i nepotizam šire političari. Ali ne samo oni. Svatko se treba pogledati u ogledalo i odgovoriti na pitanje je li on dio ‘ruka ruku mije’ mašine koja mrvi društvo.«
