PJESNIK I IZA REŠETAKA 10. studenoga 1915. rođen pjesnik Rajko Kraljev

Rajko Kraljev

Jedan od onih čiji se radovi često mogu naći na stranicama brojnih katoličkih tiskovina bio je i franjevac Rajko Kraljev.

Rođen je u Banju kraj Biograda 10. studenoga 1915. U Red samostanskih franjevaca trećoredaca glagoljaša ušao je 1927. na otočiću Galevcu (Školjić). Tu je započeo gimnaziju, a dovršio ju je u Krku. Bogosloviju je studirao u Zagrebu do 1940., kada je zaređen za svećenika. Bio je upravitelj župa u Plaškom, Kotarima kod Samobora i Martinšćici na otoku Cresu te djelovao u više samostanskih zajednica. Nakon rata sedam je mjeseci »odležao« na robiji u Staroj Gradiški. Umro je u Zagrebu 29. studenoga 1969.

Prvu mu je pjesmu »Sunce tone« objavio list za djecu »Anđeo čuvar« 1931. godine. Najviše je pisao u »Vjesniku počasne straže presvetoga Srca Isusova« – oko sto dvadeset raznih radova. Surađivao je često i u »Glasniku sv. Ante« te u »Glasnikovu« prilogu »Omladina«, »Kalendaru sv. Ante«, »Gospinoj krunici«, »Kalendaru Gospine krunice« i »Kalendaru Srca Isusova«, »Glasniku sv. Franje«, »Hrvatskoj straži«, »Hrvatskom ženskom listu«, »Za vjeru i dom«, gdje je objavio »Križarsku pjesmu« kao himnu Počasne straže, koja je harmonizirana. Nakon rata nastavio je svoju suradnju u »Hrvatskom katoličkom glasniku« (SAD) i u glasilu trećoredskoga Komisarijata u Americi »Ave Maria«. Kad je u Hrvatskoj oživljen katolički tisak, potkraj života surađivao je i u »Glasniku sv. Ante« (Veritas), »Glasniku Srca Isusova«, »Mariji«, »Maruliću« i dr.

Maestro Matija Ivšić harmonizirao je njegovu pjesmu sv. Šimi u narodnom duhu, koja se trajno pjeva u crkvi sv. Šime u Zadru. Za izvođenje je sastavio nekoliko recitala Bezgrješnoj, a neki sastavci tiskani su na sličicama i odobreni od Crkve kao privatna molitva (npr. »Euharistijska duša«). Tek 1969. tiskao je u vlastitoj nakladi prvu i jedinu zbirku »Runolist«. Za tamnovanja u Staroj Gradiški nastao je oveći pjesnički ciklus »Krvave rešetke«, ručno umnožen. Riječ je o nepretencioznoj meditativnoj lirici, s repertoarom već obilno rabljenih pjesničkih slika i sintagma, čija je primarna svrha potaknuti čitatelja na pobožnost. (L)