Rak pluća jedan je od vodećih uzroka smrti od karcinoma, dijelom zbog kasnoga postavljanja dijagnoze pa je stoga pravodobna intervencija ključna za preživljavanje pacijenata. S obzirom na to da se rak pluća često razvija bez očiglednih simptoma u ranim fazama, mnogi pacijenti ne dobiju dijagnozu dok bolest ne postane uznapredovala, smanjujući šanse za uspješno liječenje. Studije su pokazale da rano dijagnosticirani slučajevi raka pluća imaju znatno bolju prognozu u usporedbi s onima dijagnosticiranim u kasnijim stadijima. Na primjer, petogodišnja stopa preživljavanja za osobe s lokaliziranim rakom pluća iznosi otprilike 60-70 posto, a ta stopa pada na manje od 10 posto u osoba kod kojih je rak metastazirao u druge dijelove tijela.

Rak pluća najčešći je oblik raka u muškaraca (19 %), a treći po učestalosti u žena (8 %)

Uvođenje programa ranoga otkrivanja u visokorizičnim populacijama može znatno smanjiti smrtnost od te bolesti. Procjena rizika temelji se na faktorima poput dugogodišnjega pušenja, starije dobi i obiteljske povijesti raka pluća. U Hrvatskoj od raka pluća godišnje oboli oko 3000 osoba, od kojih znatan dio dolazi na liječenje u uznapredovalu stadiju bolesti. Kako bi se smanjila visoka smrtnost povezana s tom bolešću, Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske pokrenulo je 2000. godine Nacionalni program ranoga otkrivanja raka pluća, koji je usmjeren na identificiranje bolesti u ranim fazama, kada je liječenje učinkovitije i šanse za preživljenje veće.

Odabir visokorizičnih skupina

Ključni kriteriji u odabiru visokorizičnih skupina prema Nacionalnom programu za probir i rano otkrivanje raka pluća su »osobe koje imaju 50-75 godina, koje su aktivni pušači ili su prestale pušiti unutar 15 godina prije probira uz pušački staž od minimalno 30 godina (30 pack/years), a bez obzira na komorbiditete i druge demografske ili anamnestičke osobitosti«. Godine pušačkoga staža računaju se tako da se broj dnevno popušenih cigareta podijeli sa 20 i pomnoži s brojem godina pušenja.

Prema rezultatima istraživanja TQS (Tobacco Questions for Surveys – Eurostat) u Hrvatskoj puši 31,1 % stanovništva: 35,3 % muškaraca i
27,1 % žena

Nadalje u dokumentu Nacionalnoga programa navedeno je da osobe koje su prestale pušiti prije više od 15 godina ne će biti uključene u Nacionalni program »budući da je rizik obolijevanja od raka pluća nakon 15 godina od prestanka pušenja izjednačen s nepušačkom populacijom«. Osim toga, u probir su uključene i osobe s pozitivnom obiteljskom anamnezom raka pluća te osobe koje su izložene profesionalnim ili okolišnim činiteljima rizika, poput izloženosti azbestu, radonu ili drugim kancerogenim tvarima. Za probir i rano otkrivanje raka pluća rabi se CT pretraga s niskim dozama zračenja prsnoga koša u odnosu na uobičajeni CT pregled. Osim mogućnosti ranoga otkrivanja raka pluća dok je još potencijalno izlječiv, tom pretragom mogu se otkriti i druge patološke promjene na plućima. U provedbi toga programa ključni su obiteljski liječnici koji na osnovi anamneze i poznavanja navika pacijenata određuju koje će pacijente poslati na CT dijagnostiku. Za visokorizičnu populaciju preporučuje se probir svake ili svake godine prema procjeni liječnika, odnosno na temelju I-ELCAP (International Early Lung Cancer Action Program) koji primjenjuje specifičan skup protokola koji su osmišljeni za probir, dijagnostiku i praćenje.

NE ZAVARAVATI SE Pušenje je najveći rizik
Unatoč činjenici da od raka pluća mogu oboljeti i nepušači (jedna od pet žena i jedan od deset muškaraca s dijagnosticiranim rakom pluća nikada nisu pušili), statistika pokazuje da su pušači vrlo ugroženi. Pušenje se povezuje s oko 90 posto slučajeva raka pluća. Duži period od prestanka pušenja smanjuje rizik za razvoj raka pluća, međutim pušenje uzrokuje brojne patološke promjene na plućima, što znači da je u tih osoba veći rizik nego u nepušača. Nadalje, istraživanja pokazuju da redovita izloženost dimu povećava rizik od razvoja raka pluća za približno 20-30 posto u odraslih nepušača. Dakle, pušenje je rizik i za aktivne i pasivne pušače, a posebno djecu. Dim cigarete sadrži oko 4000 štetnih kemijskih spojeva, od kojih je 300-tinjak pouzdano kancerogeno. Na stranicama je Ministarstva zdravstva navedeno: »U razvijenim se zemljama broj pušača smanjuje, no u Hrvatskoj je pušenje i dalje velik javnozdravstveni problem koji zahtijeva pažnju. Od posljedica pušenja kod nas godišnje umire oko 14 000 ljudi.«
Stoga je prestanak pušenja vrlo važna odluka za zdravlje svakoga pojedinca. Postoji niz mobilnih aplikacija i mrežnih platforma koje pomažu u praćenju napretka i nude savjete u procesu odvikavanja. Neke popularne aplikacije su »QuitNow!« i »Smoke Free«, koje pružaju potporu u stvarnom vremenu. No postoje i savjetovališta pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i programi za odvikavanje od pušenja u nekim zdravstvenim ustanovama. Stoga je važno informirati se što postoji u lokalnoj zajednici te učiniti prvi korak.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA