Otkrio sam da se Grkokatolička Crkva u Hrvatskoj još u 20. stoljeću za potrebe liturgije koristila julijanskim kalendarom, ali danas se koristi gregorijanskim (ili barem revidiranim julijanskim). Pitam se kada je prešla s jednoga na drugi kalendar.
Daniel, Voltino – Zagreb
»Grkokatolici se uglavnom služe gregorijanskim stilom crkvenoga kalendara. Kalendar je sličan rimskomu, ali ima i svojih posebnosti. Nema npr. došašća, već petodnevni ‘predblagdan’ Božića. Blagdani Krista i Bogorodice uglavnom su jednaki kao i u rimskom obredu, ali se u bizantskom slave i po dvanaest dana (tzv. vrijeme poblagdana). U duhovnosti bizantskoga obreda veliku ulogu ima i post. Svake srijede i petka je nemrs, a kroz godinu su četiri propisana posta: Veliki post ili Četrdesetnica (korizma), božićni post, postovi pred blagdane svetih prvoapostola Petra i Pavla i pred Veliku Gospu. Crkvena godina započinje 1. rujna. Ima dvanaest glavnih ili velikih blagdana: Rođenje Bogorodice (8. rujna), Uzvišenje časnoga Križa Gospodnjega (14. rujna), Uvod Presvete Bogorodice u Hramu (21. studenoga), Rođenje Gospodnje – Božić (25. prosinca), Bogojavljenje (6. siječnja), Susret Gospodnji u Hramu (2. veljače), Blagovijest Presvetoj Bogorodici (25. ožujka), Ulazak Isusov u Jeruzalem (Cvjetnica), Uzašašće Gospodnje, Silazak Duha Svetoga (Duhovi ili Pedesetnica), Preobraženje Gospodnje (6. kolovoza) i Usnuće ili Uznesenje Presvete Bogorodice – Velika Gospa (15. kolovoza). Blagdan nad blagdanima jest Uskrs ili Pasha Gospodnja, kao središte cijele crkvene godine, prema kojemu se pomični blagdani ravnaju. Tijekom godine se slave i manji blagdani Bogorodice i svetaca, od kojih jedan dio pada istoga dana kada i u kalendaru rimskoga obreda«, piše Livio Marijan i iz njegova je teksta vidljivo da se blagdani kod rimokatolika i grkokatolika – kalendarski – poklapaju, da tako kažemo.
Marijan u svojem članku »Bizantski (carigradski) obred« na službenim stranicama grkokatoličke Križevačke eparhije citira i »Bizantsko-hrvatski liturgikon«, koji navodi da su se grkokatolici u Hrvatskoj od početaka 1611. držali julijanskoga kalendara, za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske prihvaćaju gregorijanski, ali se 1945. vraćaju na stari – julijanski – s iznimkom Zagreba, Križevaca, Karlovca i Sošica. Dolaskom demokracije i kada više nisu bili izloženi pritiscima, 1990. prihvaćaju gregorijanski kalendar, o čemu bi se moglo više doznati i u časopisu »Žumberački krijes«.
