Već nekoliko tjedana Hrvatsko katoličko sveučilište medijskom kampanjom »Budi unicathan – studiraj na HKS-u« poziva mlade, posebno maturante, da izbliza upoznaju najmlađe hrvatsko sveučilište i izaberu njegovu ponudu sveučilišnih programa. Sudeći prema objavama na društvenim mrežama – Facebooku, Instagramu i Youtubeu – »novo normalno« ni u kojem pogledu nije umrtvilo sveučilišni život na HKS-u. Na hodnicima možda nedostaje uobičajene užurbanosti, žamora i smijeha jer je nastava iz učionica uglavnom premještena »na daljinu«, no studenti i nastavnici se, koristeći se svim dobrobitima suvremenih tehnologija, i dalje susreću. Na sveučilištu se održavaju znanstveni skupovi, provode se istraživanja, izlažu se seminarski radovi, izvodi se praktična i terenska nastava… A u javnosti je odjeknula i vijest da će najesen HKS obrazovati i buduće liječnike. Sve to potaknulo je i Glas Koncila da posjeti HKS i čitatelje pobliže upozna s njegovim duhom na dvjema velikim stranicama.
Prva nepoznanica koju valja riješiti vezano uz HKS jest da ono nije »još jedan teološki fakultet« jer katoličko sveučilište nudi obrazovanje u društveno-humanističkim, pa i prirodoslovnim disciplinama, uvrštavajući u proces učenja i istraživanja osnovne kršćanske poruke. U srednjoj i istočnoj Europi raste trend uspostavljanja katoličkih sveučilišta, premda su ona također još uvijek mlada. Naime, do 1945. u tim je zemljama postojala suradnja Crkve i društva na sveučilišnom planu, gdje je Crkvi odgovarajuće mjesto u akademskom životu, no uspostavom komunističkih režima i sveučilište je postalo važnim mjestom ideološkoga djelovanja pa Katoličkoj Crkvi ondje više nije moglo biti mjesta, objasnio je rektor HKS-a prof. dr. Željko Tanjić. Zato da bi se vratila u akademsku sferu, početkom demokratskih promjena Crkva svojim tisućljetnim iskustvom u obrazovanju i znanosti društvu pridonosi i kroz pokretanje katoličkih sveučilišta. Tradicija katoličkih sveučilišta postoji i u dijelovima zapadne Europe, u Italiji, Francuskoj, Belgiji, Španjolskoj, kao i u ostatku svijeta, ponajviše u SAD-u. Gdje god djeluju, katolička su sveučilišta sinonim za kvalitetno i moderno obrazovanje te plodonosan istraživački rad.
Studenti HKS-a participiraju u troškovima svoga studija, a Sveučilište se vodi kao privatno. Premda ga nije uspostavio Hrvatski sabor, objašnjava rektor Tanjić, ipak nije sasvim točno svrstati HKS u red privatnih sveučilišta jer je ono izraslo iz Katoličke Crkve u Hrvatskoj, a svakodnevno nastoji što je moguće više surađivati sa svim društvenim akterima. Suradnja s ostatkom društva i svijest da sveučilište ne može biti otok izravno se tiču i napretka studenata. Primjerice, studenti komunikologije svoja prva praktična znanja stječu u vodećim medijskim kućama i agencijama za odnose s javnošću, a za studente sestrinstva i medicine nezaobilazno je da znanja stječu u kliničkoj nastavi, zbog čega je potrebna suradnja s nizom zdravstvenih ustanova. Također, za potonje je studente potrebno osigurati i neke od najsuvremenijih pomagala u nastavi. Jedno od njih je i tzv. anatomage stol, improvizirani stol za seciranje s ekranom osjetljivim na dodir koji prikazuje anatomiju ljudskoga tijela u prirodnoj veličini. Hrvatsko katoličko sveučilište prva je visokoškolska ustanova u Hrvatskoj koja je u nastavi upotrijebila takvu tehnologiju. Na učenje kroz istraživački rad usredotočen je i studij psihologije. Osim teorijskih znanja iz povijesti psihologije i upoznavanja njezinih različitih grana, studenti rade i u laboratoriju za psihologijska istraživanja, u kojem, primjerice, pobliže upoznaju metode opažanja i eksperimentalne psihologije.
Uspostava Medicinskoga fakulteta na HKS-u prije svega je veliki dobitak za hrvatsko društvo, a za HKS taj se korak može usporediti i s uspostavom i prvim danima Sveučilišta. Naglasak na medicinu na HKS-u, objasnio je njezin dekan prof. dr. Dalibor Karlović, ne će biti samo na stjecanju medicinskih znanja i vještina, nego na formiranju liječnika kao cjelovite osobe, što će uključivati i izobrazbu u predmetima kao što je medicinska humanistika. U Europi i svijetu uobičajena je praksa da se na katoličkim sveučilištima izučava medicina. Valja spomenuti i da je u zemljama u kojima pitanje javnoga zdravstva nije najpravednije riješeno, poput SAD-a, besplatna ili povoljna zdravstvena skrb u sklopu katoličkih zdravstvenih ustanova spasila nebrojene živote. Kakve studente medicine očekuje HKS? »Od njih očekujemo da budu vrijedni, marljivi, požrtvovni jer studirati medicinu znači steći puno znanja i vještina, ali studirati medicinu znači i odgajati se u određenom duhu jer biti liječnik nije zanimanje, biti liječnik je zvanje. To je poziv«, rekao je dekan prof. dr. Karlović.
Inovativan pristup od početaka prati i najstariji studijski smjer na HKS-u, studij povijesti, i to na svim razinama, od preddiplomskoga i diplomskoga studija sve do doktorske razine. Povijest se na HKS-u, naime, izučava obrnutim redoslijedom, od suvremenoga razdoblja do antike i stare povijesti. »Riječ je o modelu koji je prvi put uveden u Francuskoj i koji su preuzela mnoga ugledna inozemna sveučilišta. Logično je da se u dobi upisivanja studija, kada se tek ulazi u život, krene od svakidašnjice koju gledamo i slušamo svaki dan, nego od razdoblja staroga vijeka. Od studenata zasad dobivamo izvrsne povratne informacije o tom modelu, a dobivamo ih i od drugih studija u Hrvatskoj«, objašnjava izv. prof. dr. Mario Kevo, pročelnik Odjela za povijest i jedan od prvih zaposlenika HKS-a. Doktorski se pak studij u cijelosti izvodi kao mentorski program, što znači da doktorandi nisu opterećeni nastavom, nego ih se potiče da se uz izradu doktorske disertacije oblikuju kao kvalitetni istraživači, objavljujući radove u vodećim domaćim i inozemnim publikacijama. Rad na izvornoj građi, od Hrvatskoga državnoga arhiva do Nacionalne i sveučilišne knjižnice, standard je na koji se ne potiče samo na doktorskoj razini studija, nego već od preddiplomske razine kao oblik terenske nastave, dodaje dr. Kevo.
Niz je procesa koji oblikuju suvremeno društvo, od promjena koje donose informacijske tehnologije i inovacije do starenja stanovništva, migracija, zbunjenosti oko identiteta u svijetu koji postaje sve više opterećen globalizacijom… Studenti Odjela za sociologiju obrazuju se u skladu s traženjem pravih odgovora na navedene procese, ali i vodeći računa da suvremeno tržište traži što raznovrsniju naobrazbu i naviku stjecanja novih znanja tijekom čitavoga života. Opremaju se najrelevantnijim teorijskim spoznajama, uče korisnim metodološkim alatima, a isto tako i susreću s realnim problemima današnjice, među kojima, iz hrvatske perspektive, zasigurno prednjači demografija.
»Bez demografije ne može biti bilo kakvih planskih aktivnosti. Moramo utvrditi čime raspolažemo da bismo mogli nešto razvijati, a taj se korak inače preskače u hrvatskom društvu«, objašnjava prorektor za nastavu dr. Roko Mišetić. Od 2019. u sklopu HKS-a djeluje i doktorski studij »Sociologija: Vrijednosti, identitet i društvene promjene u hrvatskome društvu«. Cilj je doktoranda opremiti spoznajama glavnih teoretičara iz područja identiteta i vrjednota, a usto ponuditi obilje i kvantitativnih i kvalitativnih istraživačkih alata bez kojih, uostalom, i nema dobroga sociološkoga doktorata, objasnio je dr. Mišetić.
Što je sadašnje i bivše studente dovelo na HKS? Student diplomskoga studija psihologije Rej Kovačević cijeli je život u športu, no ipak nije završio na Kineziološkom fakultetu, nego na HKS-u jer ga najviše zanima športska psihologija. No trebalo je izabrati između Filozofskoga fakulteta, Hrvatskih studija i HKS-a. Po savjetu prijatelja koji je studirao u Beču i na Cambridgeu izabrao je HKS. »Teško se može dogoditi da se student i profesor mimoiđu na hodniku, a da se bare ne pozdrave. To su nekima sitnice, no one jako pomažu da se studente motivira. Osjeća se da je naše Sveučilište mlado i entuzijastično«, kaže Kovačević, koji je na HKS-u pokrenuo i odbojkašku ekipu, a prihvaćanje športa i drugih studentskih inicijativa podsjeća, smatra, na način rada američkih sveučilišta. Za Veroniku Novoselac, koja je danas asistentica na Odjelu za povijest, presudan je korak pri upisivanju na HKS bio motivacijski razgovor, u kojem je, kaže, shvatila da se na HKS-u prate i osobni afiniteti studenata ili, drugim riječima, da su oni unikatni.
S obzirom na to da se sa studentima radi u manjim skupinama, profesori puno lakše znaju gdje ih je najbolje usmjeriti, a isto tako studente se redovito uključuje u izvannastavne aktivnosti i istraživačke projekte. Jedan od njih je i projekt ekološke tematike »CRO Laudato si’«, u koji je uključena studentica sociologije Paula Zujić. U suvremene se obrazovne trendove svojim djelovanjem uklapa i klub studenata povijesti »Homo Volans«, čiji je rad predstavio Jakov Blagojević. Primjerice, klub je do sada organizirao tri interdisciplinarna skupa, o putopisima kroz povijest, o migracijama, a nedavno i o posebno aktualnoj temi – epidemijama koje su oblikovale povijest. A kako HKS potiče studente na susret s realnim svijetom možda najbolje pokazuje iskustvo studentice sestrinstva Terezije Gložinić, koja je zahvaljujući studentskomu kapelanu Odilonu Singbou dobila priliku provesti neko vrijeme volontirajući u domu za djevojčice u njegovoj rodnoj Africi, u Beninu.
