U sjeni novoga političkoga sporenja između predsjednika Republike i Vlade započeli su najvažniji izbori druge polovice »superizborne« 2024. godine u Hrvatskoj. Nije riječ o predsjedničkim izborima čiji će prvi krug biti krajem godine, nego o izboru deset sudaca Ustavnoga suda. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora 10. listopada utvrdio je listu 63 kandidata za 10 upražnjenih mjesta u Ustavnom sudu. Nakon objave liste spomenuti je odbor počeo obavljati javne razgovore s kandidatima za sudce Ustavnoga suda. Nakon obavljenih razgovora Odbor će sastaviti listu kandidata koju će uputiti Hrvatskomu saboru na glasovanje. Kandidati koji žele postati sudci Ustavnoga suda moraju dobiti potporu najmanje dviju trećina zastupnika u Hrvatskom saboru.
Najvažnija referenca – stranačka vezanost
Ustavni sud u Hrvatskoj primjer je rastućega političkoga utjecaja ustavnih sudova. Glavnostrujaške političke elite u Hrvatskoj uglavnom prihvaćaju jačanje političke moći Ustavnoga suda nastojeći zadržati kontrolu nad sastavom ustavnih sudaca. HDZ i SDP još su 1999. počeli s praksom biranja bivših stranačkih kadrova za ustavne sudce. Od 2010. ustavni se sudci biraju dvotrećinskom većinom i njihov izbor ovisi o suglasju HDZ-a i SDP-a kao dviju stranaka koje mogu okupiti potrebnu većinu u Saboru. HDZ i SDP s manjim su partnerima 2016. izabrali po pet ustavnih sudaca u svojim stranačkim kvotama. Izbor ustavnih sudaca 2016. nije se vodio isključivo načelima pravne kompetentnosti, stranačke neovisnosti i moralnoga integriteta. Za dio izabranih ustavnih sudaca najvažnija referenca bila je njihova stranačka vezanost.
Ovogodišnji će izbor ustavnih sudaca prema najavama biti uvelike sličan izboru iz 2016. Jedna od razlika jest to što bi se HDZ-u i SDP-u trebao pridružiti Možemo! koji će zajedno s SDP-om popuniti lijevoliberalnu kvotu ustavnih sudaca. Lijevoliberalni akteri svjesni su važnosti ideološke i političke kontrole nad sastavom Ustavnoga suda. To pokazuje nedavno objavljena anketa o kandidatima za ustavne sudce koju su provele lijevoliberalne udruge Centar za pravo i demokraciju »Miko Tripalo« i GONG.
Na mrežnoj stranici GONG-a navodi se da je anketu ispunila 61 osoba, »od čega je 35 profesora na pravnom fakultetu, a 24 je članova i članica organizacija civilnoga društva«. Na stranici nisu navedena imena i prezimena anketiranih, što je neobično jer se radi o ispitivanju dionika koji se legitimiraju svojom stručnošću i javnim angažmanom. U anketi se ocjenjivala »kvalificiranost i kompetencija« kandidata za Ustavni sud. Svih četvero najbolje ocijenjenih kandidata pripada lijevoliberalnom miljeu, a dvoje od njih figuriraju kao najizgledniji kandidati SDP-a i Možemo! za ustavne sudce. Na širem popisu deset najbolje ocijenjenih također dominiraju kandidati s lijevoliberalnom ideološkom pozadinom.
Rodna ideologija kroz odluke Ustavnoga suda
Izbor ustavnih sudaca važno je političko pitanje i za društveno zauzete katolike u Hrvatskoj koji su se uglavnom (samo)isključili iz toga procesa. Papa Franjo na nedavnom je Socijalnom tjednu u Italiji poručio da je političko sudjelovanje građana »srce politike«. Političko sudjelovanje građana u politici ne iscrpljuje se u glasovanju na izborima, nego obuhvaća i građanske inicijative za referendumsko izjašnjavanje o ustavnim promjenama. To je u Hrvatskoj postalo praktički zabranjeno jer je Ustavni sud uzurpirao ovlast odlučivanja o materijalnim granicama ustavnih promjena. Referendum o ustavnoj definiciji braka kao zajednice muškarca i žena danas bi sigurno bio onemogućen od Ustavnoga suda.
Društveno zauzeti katolici s pravom su reagirali na najavu uvođenja rodnih studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, no uvođenje rodne ideologije u hrvatski pravni sustav odvija se i potencijalno će se nastaviti odvijati preko odluka Ustavnoga suda, a ne Filozofskoga fakulteta. Ustavni će sud u skorije vrijeme odlučivati o ideološki i antropološki prijepornim temama poput usvajanja djece od strane istospolnih parova. Vrlo je vjerojatno da će katolike (ali i druge ljude koji slijede kršćansku antropologiju) zateći odluka Ustavnoga suda o spomenutom pitanju, ali o tome treba razmišljati tijekom izbora 10 ustavnih sudaca.
Pitanja o antropološkim uvjerenjima
S pravom se može pretpostaviti da će ustavni sudci izabrani u kvoti SDP-a i Možemo! slijediti individualističku antropologiju osobnoga izbora i raditi na ostvarenju prava seksualnih i »rodnih« manjina. Stranka Most, koja često zagovara načela kršćanske antropologije, izuzela se iz procesa odabira ustavnih sudaca. Most s pravom upozorava na dogovor HDZ-a s SDP-om i Možemo! o kvotama u izboru ustavnih sudaca, ali nisu se smjeli povući iz procesa izbora ustavnih sudaca. Kandidatima za ustavne sudce trebali su postavljati legitimna pitanja o njihovim antropološkim uvjerenjima, stranačkoj povezanosti i nenadležnosti Ustavnoga suda za odlučivanje o materijalnim granicama ustavnih promjena. Katolicima koji su svjesni političke važnosti Ustavnoga suda preostaje jedino vidjeti koji će ustavni sudci biti odabrani u HDZ-ovoj stranačkoj kvoti. Treba se nadati da će među njima biti i onih koji dijele kršćanska antropološka uvjerenja.
