Bijela mrtva kopriva (Lamium album, lat.) u narodnoj se medicini tradicijski upotrebljavala u liječenju ginekoloških tegoba poput bakterijskih i gljivičnih upalnih stanja rodnice, upale jajnika, bolnih i neredovitih menstruacija te tegoba tijekom klimakterija, a njezino se djelovanje povezivalo i sa ženskom plodnošću. Iako znanstvena istraživanja nisu potvrdila sve djelotvornosti koje se toj biljci pripisuju i službena je medicina u pogledu njezine ljekovitosti suzdržana, njezini sastojci potvrđuju njezinu ljekovitost, posebno bogat sadržaj saponina i tanina koji djeluje protuupalno. Iz toga razloga ta se biljka upotrebljava u liječenju upalnih stanja dišnih putova jer smiruje kašalj, pomaže u izbacivanju sluzi, kod grlobolje i otežanoga disanja, ali i kod upalnih stanja mokraćnoga mjehura. Osim toga bijela mrtva kopriva sadrži flavonoide (najviše rutina i kvarcetina), biljne sluzi, glikozid iridoid, ružmarinsku kiselinu i eterično ulje.
- Zbog sadržaja flavonoida rutina i kvarcetina bijela mrtva kopriva sastojak je čajeva za proljetno čišćenje organizma i poboljšanje imuniteta.
- Mladi izdanci bijele mrtve koprive kao samoniklo jestivo bilje upotrebljavaju se u kulinarstvu. Posebno su dobri listovi koji su bogati A vitaminom, a najčešće se priprema kao špinat.
- Čaj od bijele mrtve koprive djeluje kao umirujuće sredstvo, opušta i pomaže kod nesanice.
- Zbog protuupalnoga djelovanja bijela mrtva kopriva upotrebljava se i kod upalnih stanja kože, akni i kao oblog kod edema i bolova u nogama zbog proširenih vena.
