Sisački biskup Vlado Košić osnovao je g. 2011. župu sv. Ivana Krstitelja u Lekeniku odijelivši je od župe Uznesenja Blažene Djevice Marije iz Pešćenice. Župa je dio Sisačko-peščenićkoga dekanata u kojem je devet župa.
U srednjem je vijeku područje pripadalo hrvatskoj župi Gora, koju su u posjedu imali templari (1173. – 1196.), a nakon njihova ukinuća od 1312. ivanovci, koji su u Hrvatskoj od 13. st. Lekenik se spominje g. 1217. u darovnici kralja Andrije II., a na tim lokacijama stoljećima su se razvijala dva naselja, Lekenik Turopoljski i Lekenik Erdedski, prema vlasništvu plemićkih grupacija i obitelji. Općina Lekenik osnovana je 1871. godine. Od 1886. do 1893. Lekenik je bio naselje u općini Sela, a od g. 1993. ponovno je samostalna općina. U lekeničkoj su župi naselja Lekenik i Poljana Lekenička te četiri kapele: Majke Božje Lurdske i Presvetoga Trojstva u Lekeniku te Duha Svetoga i sv. Florijana u Poljani. Lekenik je od Zagreba udaljen 40 km, a od Siska 20 km. Mjesto se nalazi uz glavnu prometnicu. U središtu je izgrađena župna crkva dvoranskoga tipa, koja je građena od 1999. do 2002. Posvetio ju je nadbiskup zagrebački Josip Bozanić 2. lipnja 2002., u vrijeme kada je pripadala župi iz Pešćenice.
Njezin je modernistički izgled s pročelnim zvonikom na kojem su dva bočna ulaza, koja vode do sakrivenih ulaznih vrata i ulaza u trobrodnu crkvu. Glavna je lađa povišena i dominira nad dvjema bočnima, a završava uzdignutim svetištem u kojem je mramorni oltarni stol te vitraj s prikazom Presvetoga Trojstva na apsidalnom zidu, rad kipara Zlatka Čulara. Naslovni kip sv. Ivana Krstitelja nalazi se na desnoj strani svetišta zajedno s kuglastim tabernakulom na tom zidu. U bočnim su lađama kipovi sv. Josipa i sv. Antuna Padovanskoga te slika bl. Alojzija Stepinca. Iznad ulaza je pjevalište, a bočno prostorija sakristije. Ispred crkve nalazi se spomenik za 25 poginulih branitelja iz Lekenika.
