Svake dvije godina Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) objavljuje Izvještaj o stanju planeta. Svaki put stanje je sve gore, a tako je bilo i s jubilarnim, 15. izdanjem Izvještaja objavljenim 10. listopada.
Pad od 73 posto
Izvještaj o stanju planeta sveobuhvatna je analiza stanja živoga svijeta na planetu Zemlji koja pruža znanstvene dokaze onoga što priroda stalno pokazuje: neodržive ljudske aktivnosti dovode prirodne sustave planeta koji podupiru život na Zemlji do katastrofalnih i potencijalno nepovratnih prijelomnih točaka, poručuju iz WWF-a.
Naime, Izvještaj pokazuje prosječan pad od 73 posto u gotovo 35 000 populacija unutar 5495 divljih vrsta između 1970. i 2020. godine. WWF ga objavljuje u suradnji s Londonskim zoološkim društvom, a riječ je o analizi koja se koristi višestrukim pokazateljima, među kojima i Indeksom živućega planeta. Prikupljaju se tisuće pojedinih trendova u populacijama kako bi se izračunala prosječna postotna promjena u veličinama populacija pomoću Indeksa. Taj prosječan pad od 73 posto u populacijama divljih vrsta, kada se podijeli po ekosustavima, pokazuje sljedeće: za slatkovodne ekosustave pad je 85 posto, za kopnene 69 posto te za morske ekosustave 56 posto.
Na primjeru prašume
U odnosu na prethodni, koji je objavljen u listopadu 2022., u novom Izvještaju ponovno se prate morski ekosustavi, a novost je i poglavlje koje se odnosi na prijelomne točke jer se dosad nisu bavili tako detaljnim objašnjavanjem što će se dogoditi pretjera li se s iskorištavanjem prirodnih resursa do trenutka kada više ne će biti povratka. To se sada opisuje na pet globalnih primjera, ističe Dunja Mazzocco Drvar, direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji, koja stanje planeta opisuje primjerom iz brazilske atlantske prašume: »U prašumi žive tapiri, tukani, tamarindi i jeleni čija je primarna hrana veliko voće koje sadrži velike sjemenke. Jedući voće, životinje raspršuju sjemenke velikoga tropskoga drveća bogata ugljikom. Kada se te životinje love i uklanjaju iz šume radi globalne ilegalne trgovine divljim životinjama, one više ne raspršuju sjemenke, velikoga je drveća sve manje i šumom počinju dominirati manja stabla mekoga drva. Ta stabla skladište manje ugljika, dolazi do postupnoga pada skladištenja ugljika, što pogoršava klimatske promjene. Smanjenje populacija vrsta izravno utječe na biološko stanje planeta.«
A što ako…
Novost u Izvještaju prijelomne su točke ili točke preokreta. To su procesi koji mogu dovesti do naglih promjena golemih razmjera. »Velika većina promjena koje razmatramo kada govorimo o klimatskim promjenama i promjenama u biosferi događa se inkrementalno, kumulativno, uz postupna ubrzanja ili povećanja. Međutim, kada ti kumulativni učinci dosegnu određeni prag, sustav se više ne može zaustaviti i proces rezultira velikom, često naglom i potencijalno nepovratnom promjenom«, upozorava Dunja Mazzocco Drvar. A kada se to dogodi, proračuni emisija stakleničkih plinova i pripadajuće degradacije, na temelju kojih su kreirane globalne klimatske i ostale okolišne politike, kao i predviđene mjere, više ne vrijede.
»Narušeni ekosustavi ranjivi su na točke preokreta, a posljedice su takvih promjena nesagledive. Neke od njih znanost i ne može u potpunosti predvidjeti. Točke preokreta doživljavamo i na lokalnoj razini. Primjerice, pad populacije riba, najčešće zbog prekomjernoga izlova ili degradacije staništa, može dovesti do pada ribolovne moći, što za posljedicu ima gubitak radnih mjesta, a to pak rezultira smanjenjem prihoda pojedinih obalnih zajednica. Sada riskiramo prelazak globalnih prijelomnih točaka koje mogu ugroziti globalnu opskrbu hranom i potaknuti široko rasprostranjene katastrofe poput požara ili poplava i naglo oslobađanje velikih količina CO2 te destabilizirati gospodarstva i zajednice diljem svijeta. Neki su primjeri krčenje šuma i klimatske promjene u Amazoni, odumiranje koraljnih grebena, topljenje ledenih pokrivača, atlantske morske struje i topljenje permafrosta. Na ovaj ili onaj način urušavanje tih sustava dovest će, uz ostalo, do oslobađanja golemih količina stakleničkih plinova i još više ubrzati učinke klimatske krize«, rekla je.
Hrana, ali ne za sve
Opstanak čovjeka tako ovisi i o opstanku drugih vrsta, poput primjerice pčele. Pčele imaju ključnu ulogu u oprašivanju, koje je bitno za proizvodnju mnogih usjeva kojima se hrane ljudi. Oko 75 posto svjetskih usjeva hrane, uključujući voće, povrće, orašaste plodove i sjemenke, ovisi o oprašivanju kukcima, a pčele su najučinkovitiji oprašivači. Kada bi pčele izumrle, bili bismo suočeni s nedostatkom hrane, a time i njezinom većom cijenom, velikim gubitcima u poljoprivredi, ali i s gubitkom bioraznolikosti. Rješenja za očuvanje života na Zemlji postoje, ali treba ih sustavnije i brže primjenjivati. Prvo bismo trebali, uvjerena je Dunja Mazzocco Drvar, klimatsku krizu i krizu bioraznolikosti sagledati isključivo kao povezan problem da se izbjegnu kontradiktorne mjere. Treba mijenjati čovjekov način života, pa tako i transformirati prehrambeni sustav jer je način proizvodnje hrane među najvećim prijetnjama bioraznolikosti. Naime, ovakav način proizvodnje hrane zauzima 40 posto svih nastanjivih površina i vodeći je uzrok gubitka staništa. Proizvodnja hrane odgovorna je za 90 posto deforestacije tropskih šuma i 27 posto emisija stakleničkih plinova te na nju otpada 70 posto potrošnje vode. A u isto vrijeme gotovo trećina svjetske populacije nema pristup dovoljno hranjivoj hrani.
Prijelaz s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije treba biti brži, a razmjeri veći, isto kao i povećanje energetske učinkovitosti. S obzirom na to da financijski sustavi potpuno podcjenjuju prirodu, iako više od polovice svjetskoga BDP-a, čak 55 posto, umjereno ili jako ovisi o prirodi, treba preusmjeriti financije s aktivnosti koje joj štete prema zelenim ulaganjima. Treba transformirati i način zaštite prirode te je ojačati, povezati i pravilno financirati. Naime, Globalni okvir za bioraznolikost poziva na zaštitu 30 posto kopna, voda i mora do 2030. i obnovu 30 posto degradiranih područja do 2030. godine.
Premalo je govoriti
Građani također mogu pridonijeti zaštiti prirode, i to tako da promijene svoje dosadašnje navike jer je, kako ističe Dunja Mazzocco Drvar, sljedećih pet godina ključno ako se žele izbjeći opasne prijelomne točke. Od glasovanja na izborima i podupiranja inicijativa usmjerenih na smanjenje emisija ugljika do izbora proizvoda koje kupuju, sve su to aktivnosti koje može poduzeti baš svatko.
Dunja Mazzocco Drvar meteorologinja je koja je, prije nego što je prešla u nevladin sektor, javnosti bila poznata s TV ekrana. Na pitanje zašto se odlučila posvetiti radu u zaštiti prirode odgovorila je da više nije mogla samo govoriti, nego mora nešto i napraviti.
Papa promiče cjelovitu ekologiju
