POZNATO JE KOGA SE BOJI KORONA Dobre i loše strane Sunčeva djelovanja

Ljeto je vrijeme brojnih aktivnosti, boravka u prirodi i druženja na otvorenom, putovanja, hodočašća i niza dobrobiti koje donosi toplo i sunčano vrijeme. Tu je, naravno, i bogata ponuda svježega i sočnoga voća i povrća kojega su prepuni vrtovi i pultovi na tržnicama. Sve to djeluje na psihičko i fizičko zdravlje jer puno se manje jede masna i teška hrana, pije se više tekućine, više se kreće, a i više druži. Osim toga, Sunčeva je svjetlost dar za zdravlje koji, upotrebljava li se pravilno, djeluje na sve organske sustave.

Sunčeva svjetlost, među ostalim, pridonosi zdravlju kože i poboljšanju imuniteta, pomaže u bolestima dišnih putova i bolestima mišićno-koštanoga sustava, a posebno kod osteoporoze jer Sunčeva svjetlost omogućava stvaranje rezervi kalcija i fosfora koji su potrebni za zdravlje kosti. Nadalje, poznato je pozitivno djelovanje Sunčeve svjetlosti na bolje raspoloženje. Za to postoji više razloga, a jedan od njih je djelovanje na pinealnu žlijezdu ili epifizu koja se nalazi u mozgu i koja luči serotonin koji je poznat kao »hormon sreće«. Osim toga, Sunčeva svjetlost djeluje i na bolje lučenje neuroprijenosnika endorfina, koji djeluje na smanjenje boli i lošega raspoloženja, a time djeluje poput antidepresiva. Osim toga, sunčano i toplo vrijeme potiče ljude na izlazak iz zatvorenih prostora, što je posebno djelotvorno za fizičko i mentalno zdravlje.

Vezano uz aktualnu pandemiju koronavirusa, postoje istraživanja koja pokazuju da Sunčeve zrake djeluju učinkovito protiv virusa poput koronavirusa. U znanstvenoj bazi PubMed objavljeni su desetci znanstvenih istraživanja koja potvrđuju utjecaj Sunčeve svjetlosti na uništenje virusa SARS-CoV-2. U istraživanjima je primijećeno da Sunčeve zrake izravno fotokemijski oštećuju RNK molekule virusa SARS-CoV-2 te da je virus SARS-CoV-2 tri puta osjetljiviji na UV Sunčeve svjetlosti od gripe tipa A. U jednom od dostupnih istraživanja objavljenom u znanstvenom časopisu Photochemistry and Photobiology, 2020., navedeno je među ostalim: »Predstavljeni podatci upućuju na to da bi SARS-CoV-2 trebao biti relativno brzo deaktiviran (brže od gripe A) tijekom ljeta u mnogim naseljenim gradovima svijeta, što upućuje da bi Sunčeva svjetlost trebala imati ulogu u pojavi, brzini širenja i trajanju pandemije koronavirusa.«

U knjizi »Ljekovito Sunce – Sunčeva svjetlost i zdravlje u 21. stoljeću« Richard Hobday navodi dobrobiti Sunčeve svjetlosti za zdravlje te literaturu u kojoj je navedeno 165 različitih bolesti koje se mogu liječiti UV zrakama. Ipak, medicinska je literatura o djelovanju Sunca proturječna.

Dok s jedne strane postoje brojni dokazi o pozitivnom djelovanju Sunčeve svjetlosti, s druge strane navedene su brojne posljedice za zdravlje povezane s izlaganjem Suncu. Istina je na jednoj i na drugoj strani, odnosno Sunčeve zrake ljekovite su u umjerenoj količini, uz oprezan i razuman boravak na suncu koji je uz to i prilagođen općemu stanju osobe, vrsti bolesti i godinama života. Dojenčad, mala djeca, kronični bolesnici i stari ljudi znatno su osjetljiviji od ostalih. No i najzdravije osobe mogu osjetiti posljedice neumjerenoga izlaganja Suncu i ljetnih vrućina na zdravlje. Iz toga razloga vrlo je važno ne izlagati se izravno Suncu u vrijeme njegova najjačega djelovanja, a to je otprilike između 10 i 16 sati.

No i u zatvorenom prostoru potrebno je čuvati se pretjeranoga zagrijavanja, pa su klimatizirani prostori nužni, posebno u osoba koje boluju od srčano-žilnih bolesti.

Osim toga, pojačano znojenje može nadražiti osjetljivu kožu, izazvati manjak minerala, uzrokovati nesvjesticu, nemoć i brojne druge probleme. Klimatizirani prostor uvelike će smanjiti tegobe i moguće komplikacije ljetnih vrućina. Ipak, pri tome treba biti upoznat s pravilnom uporabom klima-uređaja, a najvažnije je da osoba ne smije biti izložena izravnom puhanju zraka. Prehladna prostorija i izloženost izravnoj struji zraka može uzrokovati prehlade, kronične upale uha, oka i sinusa, jaku glavobolju, ukočenost mišića i mnoge druge tegobe. Preporučena razlika između vanjske i unutarnje temperature ne bi smjela biti veća od 7 do 10 stupnjeva.