Zbog čega je Zagreb u ljetnim mjesecima postao zatrpan smećem i otpadom? Komu je u interesu da sustav odvojenoga prikupljana otpada ne funkcionira?
– U Zagrebu svjedočimo ulicama zatrpanim otpadom, neredovitomu pražnjenju spremnika, brojnim nekontroliranim nesaniranim odlagalištima, nestimulativnomu sustavu naplate, učestalim požarima na odlagalištima, najavljenomu povećanju cijena odvoza i kaznama bez stvorenih preduvjeta za njihovo pravično izvršenje. To je logična posljedica dugogodišnje nebrige i hotimičnoga zanemarivanja uspostave učinkovitoga sustava gospodarenja otpadom u interesu građana Zagreba, koja eskalira.
U Zagrebu naime dugo godina nema sustava ni volje za uspostavu ekološkoga sustava u interesu građana, na bazi prevencije, ponovne upotrebe, odvojenoga prikupljanja otpada na mjestu nastanka i recikliranja u skladu s hijerarhijom gospodarenja otpadom ustanovljenom europskom direktivom o otpadu u skladu s principima cirkularne ekonomije, koji smo dužni i imamo opravdan interes uspostaviti. Odgovorne službe ne rade svoj posao, Grad Zagreb ne izvršava svoju ustavnu funkciju u obavljanju komunalnih djelatnosti u skladu s interesima građana. U interesu je građana, umjesto prikupljanja miješanoga komunalnoga otpada u takozvanim županijskim i regionalnim centrima za gospodarenje otpadom, uspostava decentraliziranoga sustava baziranoga na prevenciji otpada, centrima za ponovnu uporabu, sortirnicama, kompostanama i reciklažnim dvorištima prema potrebama lokalnoga stanovništva.
Je li to strategija ili opstrukcija?
– Takva situacija posljedica je i zastarjele Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske iz 2005. godine, koja je bazirana na regionalnim i županijskim centrima za prikupljanje miješanoga komunalnoga otpada s tehnologijama mehaničke i biološke obrade, suprotna je odvojenomu prikupljanju, jer centri imaju mali postotak odvajanja i proizvode gorivo za spalionice ili takozvane energane. Centrima ne ćemo postići zadane ciljeve u odvojenom prikupljanju otpada i građani će plaćati skupe penale.
O štetnosti svjedoče i primjeri već izgrađenih centara Marišćine i Kaštijuna, koji produciraju goleme probleme u okolišu i plasmanu proizvedenoga goriva iz otpada. Centri za gospodarenje otpadom su opstrukcija europskim direktivama ustanovljene cirkularne ekonomije, hijerarhije gospodarenja otpadom i interesa građana.
Aktualno stanje s ciljem izazivanja kaosa s otpadom u interesu je određenih grupacija, kako bi se opravdala teza da građani nisu sposobni odvojeno prikupljati i reciklirati otpad, te da je spaljivanje otpada jedino rješenje.
Kako bi prema Vašem mišljenju izgledao pravedan sustav naplate prikupljanja odvojenoga otpada i smeća?
– Zagreb kao i drugi gradovi imaju temeljem Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom Vlade Republike Hrvatske nepravedan i nestimulativan sustav naplate, koji nije usklađen s načelom blizine i pravednim načelom »plati koliko baciš«, te posljedično individualizacijom odgovornosti, što je interes građana i najbolja europska praksa. U biti, umjesto sada ustanovljenoga modela plaćanja prema zakupljenom volumenu spremnika/udjelu u spremniku, jedinica lokalne samouprave, pa i Grad Zagreb treba osigurati naplatu prema stvarno predanoj količini proizvedenoga otpada u mjernim jedinicama za određeno razdoblje. Suprotno tvrdnjama, netočno je da se takav sustav u Zagrebu ne može uspostaviti. Za to postoje sva tehnička rješenja. Tada će građani osim uspostave individualizirane odgovornosti, moći kontrolirati vlastite troškove i biti kroz sustav naplate stimulirani na odvojeno prikupljanje i recikliranje. Prijetnje penalizacijom i plaćanje drastičnih kazna bez uspostave pretpostavaka za odvojeno prikupljanje koje je jedinica lokalne samouprave dužna osigurati građanima u praksi je nemoguće provesti i povrjeda je osnovnih principa prekršajne i kaznene odgovornosti.
