Najčešći lomovi kosti koji se događaju kod osteoporoze su prijelomi kosti podlaktice, kralježaka i bedrene kosti te prijelom kuka u starijih osoba

»Tiha epidemija« koja dolazi neprimjetno, a postaje vidljiva tek kad se dogode posljedice, metabolička je bolest osteoporoza. To je bolest koja uzrokuje gubitak koštane mase, zbog čega dolazi do promjena u njihovoj mikroarhitekturi te one postaju krhke i sklone lomovima. Sa starenjem dolazi do promjena u razgradnji kosti pa one već nakon 40. godine (i ranije) postaju krhkije. To je posebno izraženo u žena u menopauzi jer dolazi do smanjenja i prestanka lučenja hormona estrogena u krvi.

Osteoporoza
je uzrok prijeloma kosti koju će, prema procjenama, doživjeti jedna od tri žene i jedan od pet muškaraca starijih os 50 godina.

Taj hormon među ostalim ima i funkciju poticanja fizioloških procesa koji djeluju na obnavljanje koštane mase. Kost je u stalnom procesu osteogeneze, odnosno procesa razgradnje i izgradnje novoga koštanoga tkiva, a s većom starosnom doblju dolazi i do slabijih mogućnosti obnove tkiva i pojave osteopenije i osteoporoze. Osteopenija je smanjena gustoća kostiju i uglavnom je prethodnica osteoporoze, a kod osteoporoze postoji ozbiljno narušena struktura kosti koja može imati brojne pukotine poput pčelinjega saća. U takvim stanjima čak i blagi udarci ili podizanje predmeta mogu uzrokovati lom. Najčešći lomovi kosti koji se događaju kod osteoporoze su prijelomi kosti podlaktice, kralježaka i bedrene kosti te prijelom kuka u starijih osoba.

Način života i struktura kosti

Iako postoje mnogi činitelji koji utječu na promjenu koštanoga sustava, od onih genetskih do raznih kroničnih bolesti i lijekova koji se uzimaju u njihovu liječenju, poput hipertireoze, kronične bubrežne bolesti, reumatoidnoga artritisa, alkoholizma, nekih zloćudnih bolesti i drugih, poznato je da je osteoporoza bolest povezana sa stilovima života koji utječu na smanjenje koštane mase. To su među ostalim pušenje, uživanje alkohola, nedovoljna tjelesna aktivnost, nepravilna prehrana i nedovoljna izloženost suncu. Brojne su znanstvene studije dokazale povezanost pušenja duhana i osteopenije.

30 – 35 %
iznosi udio prevalencija osteopenije nakon 50. godine, a prevalencija osteoporoze je oko 6 posto.

Budući da je mineral kalcij važan u formiranju koštanih pregrada, pušenje posredno utječe na njegovu apsorpciju iz krvotoka jer uzrokuje smanjenu sintezu paratireoidnoga hormona koji sudjeluje u metabolizmu kalcija. Pušenje utječe i na smanjenje razine hormona estrogena i na povećanje razine kortizola, kao i smanjenje vitamina D u krvi, što su sve uzroci koji pridonose smanjenju proizvodnje koštane mase. Na povećanje razine kortizola utječe i stres i uzimanje alkohola. I nepravilna je prehrana jedan od ključnih činitelja za pojavu osteopenije i osteoporoze.

Uravnotežena prehrana – osnova za održavanje zdravlja

Posebno su važne namirnice bogate mineralima kalcijem, cinkom i magnezijem te vitaminom D. Premalo unošenje kalcija u organizam dovodi do pojačanoga izlučivanja paratiroidnoga hormona koji utječe na ravnotežu kalcija i otpuštanje kalcija iz kostiju. Smanjenju kalcija i fosfora u krvi i smanjenju njihova sadržaja u kostima pridonosi smanjena koncentracija vitamina D u tijelu. U tom krugu važni su i minerali cink i magnezij. Cink pojačava djelovanje vitamina D i poboljšava apsorpciju kalcija i njegovu ugradnju u kosti, a magnezij je važan u metabolizmu kalcija i fosfora. Općenito zdrava i uravnotežena prehrana osnova je za održavanje zdravlja, pa tako i zdravlja kosti. No važna je i kalorijska uravnoteženost. Iako je pretilost rizik za zdravlje na svim organskim sustavima, pa tako i koštanom, s druge strane mršavost, s indeksom tjelesne težine manjim od 19 kg/m2, rizik je za nastanak osteopenije i osteoporoze.

800 – 1300 mg
procijenjene su najmanje dnevne potrebe za kalcijem za odrasle ljude i ovise o dobi, tjelesnoj masi i spolu.

Vrlo važan rizik za smanjenje koštane mase tjelesna je neaktivnost. Dokazano je da nepokretnost i mirovanje dovodi do resorpcije kalcija iz kosti i smanjenja koštane mase. Obrnuto, tjelesna aktivnost dovodi do povećanja gustoće koštanih stanica kroz razne procese, od kojih su među ostalim i aktiviranje mnogih hormona kao što su hormon rasta, parathormon i činitelj rasta sličan inzulinu (IGF-1) koji djeluju na izgradnju koštane strukture.

PREVENTIVA • Rano otkrivanje stanja koštane mase

Način života koji treba uključivati svakodnevnu tjelesnu aktivnost u vježbanju i kretanjeu, boravak na svježem zraku, pravilnu prehranu te umjereno konzumiranje alkohola i prestanak pušenja ključan je za usporavanje razgradnje kosti, odnosno prevenciju osteoporoze. No važno je i rano otkrivanje smanjene gustoće kosti kako bi se mogli provesti postupci prevencije posljedica osteopenije i osteoporoze. Stoga se kao »zlatni standard« preporučuje test gustoće kostiju i pretraga DEXA denzitometrija. Prvu bi denzitometriju žene trebale napraviti u dobi od 65 godina, a muškarci u dobi od 70 godina. Osobama u kojih postoji veći rizik zbog određenih bolesti i upotrebe lijekova, kao i onima koji imaju neke dodatne rizike ili sumnje na mogućnost smanjene gustoće kostiju (npr. češći lomovi), liječnik će tu pretragu indicirati ranije. Osim prikaza stanja koštane mase, denzitometrija će pokazati i procjenu rizika od prijeloma.