Multinacionalna kompanija »Kellogg’s« službeno je objavila odluku da od 2025. godine u prehrambenim proizvodima ne će imati tragove herbicida glifozata. Ta je tvrtka jedna od najvećih prehrambenih industrija na svijetu, čiji se proizvodi plasiraju u 180 država, uključujući Hrvatsku. Poznati su njihovi brendovi »Corn Flakes«, »Choco Krispies« i »Pringles«. Budući da najveći dio njihovih proizvoda (grickalice, žitne pahuljice, krekeri, vafli…) dolazi »od polja do stola«, redovit je slučaj da hrana bude onečišćena agrokemikalijama. Glifozat je najupotrebljavaniji herbicid u svijetu, tijekom uporabe se ugrađuje u strukturu biljaka, ne može se isprati vodom te završava kao neželjeni dodatak u hrani.
Tvrtka »Kellogg’s«, koju nazivaju industrijskim divom za preradu žitarica u grickalice, već godinama nameće prehrambene trendove i standarde uspješnoga poslovanja. Stoga je najava »rastave braka s glifozatom« ozbiljno upozorenje konkurentima, a posebice manjim prehrambenim tvrtkama, da promijene poslovne navike i prestanu »koketirati« s jeftinom, konvencionalnom i glifozatom opterećenom agroindustrijom. Žitarice i sirovine bez glifozata su skuplje, ali zdravije. Nije poznato je li namjera uprave »Kellog’sa« zaštititi ljudsko zdravlje ili uništiti konkurenciju. No bez obzira na to, riječ je o strateškom pritisku na tržište, novoj vrsti brendiranja i marketinga, osvajanju prednosti…
Svjetska zdravstvena organizacija svrstala je glifozat u takozvanu skupinu 2A u kojoj se nalaze tvari koje su vjerojatno kancerogene. U Europskoj je uniji glifozat pred smrtnom presudom. Za dvije bi se godine trebala aktivirati potpuna zabrana izglasana u Europskom parlamentu. Svakomu upućenomu jasno je da glifozat nema agrokemijsku budućnost pa je potrebna brza prilagodba.
Oni koji zakasne bit će velikim dijelom istisnuti s tržišta. U kompaniji »Kellogg’s« prepoznali su znakove vremena – pritiske javnosti, političke kompromise i znanstvena upozorenja – te su nove vjetrove usmjerili u svoja jedra. Donedavni saveznik agrokemijske industrije i biotehnoloških GM patenata postaje prijatelj zemlje i pobornik održivoga razvoja. Hoće li iste znakove prepoznati hrvatske tvrtke? Hoće li ekološka poljoprivreda iskoristiti svoje prednosti i ubrati plodove novih trendova?
Ovo nije prvi primjer industrijskoga obračuna s glifozatom. Danska pekarska tvrtka »Kohberg« još 2013. godine donijela je odluku da ne prihvaća žitarice tretirane glifozatom. Kruhovi i kolači ispečeni u toj kompaniji imaju već godinama privilegirani status i etiketu »bez glifozata«. Također, prije dvije godine Emilio Ferrari, direktor nabave u talijanskoj kompaniji »Barilla«, zatražio je smanjenje uvoza durum pšenice iz Kanade zbog prevelikoga sadržaja glifozata. Time je najveći svjetski proizvođač tjestenine nametnuo novi standard čistoće prehrambenih proizvoda bez glifozata.
Zahtjevi protiv uporabe herbicida glifozata pojavljuju se i u društvu. Tako, na primjer, britansko Udruženje za zemlju provodi inicijativu »Ne u našem kruhu« kojom se traži da kruh proizveden u Velikoj Britaniji bude bez glifozata. Poznato je, prema podatcima britanske agencije za sigurnost hrane (FSA), da je svaki četvrti kruh na britanskom tržištu onečišćen glifozatom. Slične alarmantne nalaze objavio je i Bavarski institut za okoliš prema kojem svako njemačko pivo sadrži glifozat, i to, često, u koncentracijama koje su 300 puta veće od dopuštene granice za prisutnost glifozata u pitkoj vodi. Kad se pobuni društva pridruže znanstveni prigovori i podrška političara, glifozatu su dani odbrojeni.
Stoga je od hrvatskih nadležnih institucija, ministarstava poljoprivrede i zdravstva te Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, razumno očekivati jasna i transparentna stajališta o tržišnoj sudbini glifozata u Hrvatskoj. Važno je objaviti upute o promjenama poljoprivrednih praksa i smjernice za nužne prilagodbe, za nadolazeće vrijeme bez glifozata. Hrvatskoj prehrambenoj industriji potreban je savjet. Nema razloga da istarski fuži ili zagorski mlinci, koji su svakako bolji proizvodi od uvoznih serija B iz drugih država, budu manje konkurentni samo zbog zakašnjele reakcije mjerodavnih.
