Raste popis država koje se žele pridružiti Norveškoj i Australiji koje žele zabraniti i blokirati mlađima od 16 godina pristup društvenim mrežama, smatrajući da se manipulira mladim ljudima. Jutarnji je list nedavno pisao da je čak i zakonsko ograničenje do 13 godina bilo teško nametnuti jer se više od polovice devetogodišnjaka koristi društvenim mrežama, kao i 58 posto desetogodišnjaka te 72 posto jedanaestogodišnjaka. Većina male djece koristi se YouTubeom, kojemu ima pristup 87 posto devetogodišnjaka… Norveška vlada obvezala se uvesti više zaštitnih mjera kako bi spriječila zaobilaženja dobnoga ograničenja. Australija je najavila zabraniti upotrebu društvenih medija djeci i mladima u dobi do 16 godina… Taj bi zakon mogao biti na snazi u cijeloj zemlji, od siječnja, navodi The Guardian. U SAD-u se Meta, tvrtka vlasnica Facebooka i Instagrama, suočava s tužbama više od 30 država. Podnesene su stotine tužbi protiv tvrtki društvenih medija da su razvile algoritme koji stvaraju ovisnost te dovode do tjeskobe, depresije i problema sa slikom tijela među adolescentima. U Norveškoj se oko 90 posto mladih koristi društvenim mrežama, a 37 posto to čini više od tri sata dnevno. Među dječacima najpopularniji su YouTube (91 posto), Instagram (84 posto) i TikTok (60 posto). Problem je to što društvene mreže pojačavaju pritisak na djecu koja pate od mentalnih teškoća. Oni sa simptomima tjeskobe i depresije češće su odgovarali da se osjećaju preopterećeno. Djevojčicama je posebno štetan način na koji se prikazuju idealizirana tijela, a dječacima mizogini sadržaji.
U otvorenom pismu objavljenu prošli mjesec, kako je objavio New York Times, više od 100 australskih stručnjaka i organizacija upozorilo je na ozbiljne rizike koje donose društveni mediji, ali su upozorili da nije dobro ni držati djecu mimo informacija i veza na internetu koje bi im mogle pomoći u razvoju.
»Svaka ograničenja u digitalnom svijetu stoga moraju biti osmišljena pažljivo, a zabrinuti smo da je zabrana previše grub instrument za učinkovito rješenje rizika.« No postoje i drugi stručnjaci koji odobravaju zabranu kao privremeno rješenje dok tehnološke tvrtke ne učine svoje platforme sigurnima za najmlađe korisnike. Djeca su posebno osjetljiva na povratne informacije i mogu postati previše zaokupljena osiguranjem lajkova vršnjaka i broja sljedbenika. Izloženi su uspoređivanju s drugima i kibernetičkomu nasilju. BBC je krajem rujna objavio rezultate istraživanja europskoga ogranka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) među gotovo 280 000 djece u dobi od 11, 13 i 15 godina u 44 zemlje. Danas se 11 posto djece problematično koristi mrežama, u usporedbi sa 7 posto 2018. »Problematično« znači da imaju simptome nalik ovisnosti: zanemaruju druge aktivnosti i lažu o tome koliko su vremena proveli na internetu, piše Jutarnji.
Nažalost postoje podatci da i dalje u vene najčešće mladi ljudi ubrizgavaju kokain i amfetamin. Uglavnom se pretpostavlja da šprice naokolo ostavljaju ovisnici o heroinu, što je svakako moguće, ali iz razgovora sa stručnjacima Slobodna je Dalmacija doznala da to nije jedina mogućnost. Dr. Željko Ključević, voditelj Službe za mentalno zdravlje Nastavnoga zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, na upit jesu li u zavodu primijetili porast broja korisnika heroina, droge koja glasi za jednu od najopasnijih, posebice zato što ima velik potencijal za razvoj ovisnosti, rekao je: »Nemamo takve podatke. Moram reći da ovisnika o heroinu još ima, vjerojatno će ih uvijek biti. Što se heroina tiče, mogu reći da imamo dobre podatke u smislu da nema porasta. No treba imati na umu da heroin nije jedina droga koja se može uzimati intravenozno. U posljednje vrijeme sve više ljudi tako uzima psihostimulanse, najviše kokain i amfetamine. Uvijek je aktualna i marihuana, ali ona se ne uzima intravenozno.«
Ovisnici o kokainu i amfetaminima često smatraju da nemaju problem. Oni rijetko traže pomoć, nisu skloni odlasku na liječenje. Najčešće se to dogodi kad dolaze pod udar zakona, odnosno kad ih sud na to prisili, dodao je. Isto je potvrdila i Nevenka Mardešić, izvršna direktorica udruge »Help«. Oni su u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo i Europskom komisijom za praćenje droga prošle godine prvi put u Hrvatskoj proveli takozvano scape-istraživanje – analizirali su sadržaj korištenih šprica. Rezultati istraživanja pokazali su pomalo šokantne rezultate za prosječne čitatelje, ali onima koji svakodnevno rade s ovisnicima nisu nikakva novost. Po analizi, najviše se intravenozno unosio metadon, sintetička droga koja se često rabi u terapiji heroinskih ovisnika. On je »zaslužan« za otprilike trećinu analiziranih šprica. Na drugom mjestu s gotovo istim udjelom je kokain, a nakon njega amfetamini. Heroin, koji ljudi najčešće vezuju uz šprice, tek je četvrti po učestalosti. »U narodu se kokain povezuje s velikim novcima, a novci se povezuju s uspjehom. Učestala je i živuća percepcija da je kokain droga bogatih i uspješnih. Prosječni dugogodišnji ovisnik koji se injektira za jedan ubod treba i po 60 igala jer su mu vene uništene, a često nam dođu neki klinci kojima je potrebna samo jedna šprica jer imaju savršene vene i kažu da nemaju problem i nisu ‘džankiji’ jer koriste kokain«, rekla je Nevenka Mardešić. Problematično je, ističe, što ovisnici rijetko ostanu na samo jednoj supstanci pa tako često miješaju više droga koje imaju različite učinke, što je vrlo opasno i doslovce je »hod po rubu«, rekla je izvršna direktorica udruge »Help« Petri Klarić za Slobodnu Dalmaciju.
