Strahotni razmjer komunističkih zločina vidi se i po tome što su im i prirodoslovci smetali. Žrtva te mržnje bio je i fizičar, seizmograf i paleonotolog fra Josip Olujić.
Rođen je u Opancima kod Lovreća 20. siječnja 1888., kršten imenom Marijan. Studij filozofije u Šibeniku završio je 1908., a teologije u Makarskoj 1911., kada je zaređen za svećenika. Potom je bio odgojitelj u franjevačkom sjemeništu u Sinju i suplent na tamošnjoj franjevačkoj gimnaziji. Godine 1913. otišao je u Fribourg (Švicarska) na studij fizike, matematike i kemije. Magistrirao je 1916. iz prirodne filozofije, a doktorirao 1918. Vrativši se u Sinj, radio je kao profesor fizike, kemije i matematike u gimnaziji, kojoj je bio i ravnatelj od 1928. do 1931. Često je izvodio pokuse kako bi đacima približio gradivo. Za Olujića se 1926. zainteresirao profesor dr. Stanko Hondl, predstojnik Zavoda za fiziku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, i ponudio mu posao, no Olujić je to odbio, vjeran svojoj dužnosti u Sinju, tim više što se prije toga nije odazvao pozivu u Rim predavati na Papinskom sveučilištu »Antonianumu«.
Posvetio se posebice proučavanju paleontoloških nalaza na području Dalmatinske zagore. Proučavao je i fosilne ostatke slatkovodnih puževa iskopanih u okolici Sinja, na kojima se mogu pratiti neprekinuti evolutivni nizovi oblika. Bavio se i seizmografijom pa je Seizmološkomu zavodu u Beogradu redovito slao izvješća o potresima u sinjskoj okolici.
Vrlo brzo nakon dolaska partizana u Sinj počela su uhićenja i ubijanja. Fra Vjeko Vrčić o tome je ostavio sljedeće svjedočanstvo: »Partizani su odveli naša tri fratra, među njima i fra Jozu Olujića, učenjaka prirodoslovca svjetskoga glasa. Nikad tu trojicu fratara više vidili nismo niti smo čuli šta je bilo s njima, u koju su jamu završili…« Utvrđeno je poslije da je ubijen 27. listopada 1944. Tijelo su mu godine 2013. pronašli članovi Speleološkoga društva »Špiljar« iz Splita u spilji Križnjači kod Gljeva.
Olujić je bio prvi kvalificirani idejni preteča znanosti o zračenju na tlu Hrvatske na temelju egzaktnih, mjerivih pokazatelja. Bijaše jedan od najumnijih hrvatskih prirodoslovaca 20. st. (L)
