Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svojem prvom govoru o stanju EU-a iznijela je viziju Europe koja iz najdublje krize uzrokovane koronavirusom izlazi snažnija tako što prolazi zelenu i digitalnu tranziciju, pretvara se i u zdravstvenu uniju, a izvan svojih granica predvodi svijet jer je »Europa, kao nitko drugi, sposobna okupiti druge i može biti ponosna na to«, prenio je njezine riječi Tomislav Krasnec u Večernjem listu. Nadalje je donio njezine najvažnije poruke: »Ovo je naša prilika za promjene koje se ne događaju zbog katastrofa ili diktata drugih u svijetu, nego zbog naših zamisli. Imamo sve što trebamo da se to dogodi. Otarasili smo se starih izgovora koji su nas uvijek sputavali. Imamo viziju, imamo plan, imamo investicije. Sad je vrijeme da prionemo poslu.« Pojasnio je da se u govoru o stanju Unije, koji predsjednik ili predsjednica Komisije drži jednom godišnje pred Europskim parlamentom, »Njemica dotaknula mnogih tema, od europskoga odgovora na globalnu pandemiju koronavirusa do novoga prijedloga reforme zajedničke migrantske politike, koji će Komisija predstaviti sljedećega tjedna«. »Njezin pristup u tom prijedlogu je ‘human i ljudski’, rekla je i upozorila da ‘načelo spašavanja života na moru nije fakultativno’, ali dodala je kako će prijedlog uspostaviti ‘jasniju, čvršću vezu između azila i vraćanja’. ‘Moramo napraviti razliku između onih koji imaju pravo ostati ovdje i onih koji nemaju’ – rekla je.« Princip solidarnosti, vjerojatno kroz stalne migrantske kvote, ostat će snažan element novoga Komisijina prijedloga, protumačio je Krsnec te prenio predsjedničine riječi: »One zemlje koje ispunjavaju svoje moralne i zakonske obveze izloženije su nego druge, ali moraju se moći osloniti na solidarnost cijele Europske unije.«
Večernjakov autor smatra i da je zelena tranzicija velika tema sadašnjega sastava Komisije još od stupanja na dužnost prije izbijanja globalne pandemije pa ne čudi da je predsjednica Komisije predložila novi cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030.: umjesto sadašnjega cilja od 40 posto (smanjenja u odnosu na razinu emisije iz 1990.), novi bi cilj bio 55 posto. »Totalna ekologizacija svega što EU radi nije samo gospodarski projekt«, rekla je te nastavila: »To treba biti novi kulturni projekt za Europu. Trebamo našoj sustavnoj promjeni dati posebnu estetiku. Želimo stvoriti novi europski Bauhaus«, što se odnosilo na školu za arhitekturu i primijenjenu umjetnost koja je prije jednoga stoljeća pratila i dalje inspirirala modernizaciju društva. »Novi zeleni ciljevi EU dovest će do promjene građevina u kojima živimo i radimo, prijevoznih sredstava, pa i industrijske proizvodnje koja se ne oslanja na fosilna goriva, nego na, primjerice, vodik«, samo je jedna od predsjedničinih poruka.
Prometni stručnjak dr. Željko Marušić u vezi sa spašavanjem bolesnih uspostavom Hitne helikopterske medicinske službe rekao je da su najbolji izbor Airbusovi helikopteri. Smatra da treba odmah pokrenuti hitne medicinske helikopterske službe, s tri baze do ljeta 2021. (Rujevica, Divulje i Ploče) i dodatne tri (Zadar, Karlovac, Slavonski Brod) do ljeta 2022. Pandemija COVID-19 devastirala je svjetski turizam, budućnost je neizvjesna, a kriza će zasigurno trajati godinama. U turističkoj kataklizmi i Hrvatska je, sretnom okolnošću što je pretežno automobilska destinacija, a i hazaderskom politikom potpunoga otvaranja (koja se na kraju vratila poput bumeranga), zasad dobro prošla. Sadašnja je situacija aktivirala veliki problem i apsurdnost da je Hrvatska jedna od rijetkih turističkih zemalja bez hitne helikopterske medicinske službe. Uporaba teških vojnih helikoptera kao surogat hitne helikopterske medicinske službe nužno je zlo. Teški ruski helikopter konstruiran je 1967., ne odgovara potrebnim letačkim standardima, nije opremljen medicinskom komunikacijskom opremom te stvara golemu buku i za pacijente opasne vibracije, zbog kojih je vrlo teško, čak i opasno zabosti iglu u venu. Nema ni klimatizaciju, ne može sletjeti u gradska područja jer njegov glavni rotor promjera 21,3 metra diže crjepove sa zgrada, a zbog mase od sedam tona uništava javne površine športskih igrališta na koja sleti. Stručnjak nadalje tumači kako mnogi ne znaju da je takav let zapravo nelegalan jer pacijenti tijekom leta nisu osigurani i ne mogu biti osigurani jer nisu ispunjeni propisni standardi, a skupa usluga ne može se naplatiti. Naveo je i da je apsurd da tu uslugu ozbiljne turističke destinacije (Austrija, Italija, Španjolska, pa i Grčka) masno naplaćuju i helikopteri ne polijeću a da se ne zna tko će pokriti troškove usluge pa turisti svoj boravak pokrivaju dodatnim policama osiguranja. Zbog takvoga se nenaplaćivanja turisti gotovo u natikačama upuštaju u planinske avanture po Biokovu i Velebitu znajući da će ih, krene li po zlu, besplatno spašavati. Megakriza izazvana pandemijom koronavirusa zauvijek će promijeniti turizam i turističko tržište te je kvalitetna medicinska skrb obveza da se smanje rizici. Hrvatska nema ustrojenu hitnu službu s helikopterom pa je prosječno vrijeme medicinske intervencije dulje od sat vremena i mnogi iskrvare čekajući pomoć. Tu je, smatra, u usporedbi s razvijenim zemljama Hrvatska još u »kamenom dobu«. Dok u Njemačkoj potpuno opremljen helikopter s medicinskom ekipom do stradaloga stiže za prosječno 16 minuta, u Hrvatskoj desetci osoba godišnje iskrvare dok ne stigne ambulantno vozilo. Hrvatska ima mogućnost suradnje s Austrijom, čiji je nacionalni autoklub prije više od deset godina HAK-u ponudio zajedničko djelovanje jer njima helikopteri više trebaju zimi nego ljeti, a u Hrvatskoj je obrnuto. Dakle s osnutkom HEMS CROATIA trebalo bi obnoviti te pregovore i u sinergiji s Austrijancima osmisliti model na dobrobit jednih i drugih, smatra dr. Marušić, čime bi se osnažila i suradnja Hrvatske sa svojom prirodnom kolijevkom – srednjom Europom.
Marijana Cvrtila u Slobodnoj Dalmaciji prenijela je podatak da je »svaki četvrti maturant pao na jesenskom roku državne mature neki od obveznih predmeta (hrvatski i prvi strani jezik te matematika)«. Nadalje je istaknula da je najčešća ocjena na obveznim predmetima bila dvojka, osim trojke na višoj, A razini engleskoga jezika. To su pokazali rezultati jesenskoga roka mature kojemu je pristupilo ukupno 5450 pristupnika, a 1397 učenika dobilo je negativnu ocjenu iz najmanje jednoga obveznoga predmeta. »Najviše učenika koji su pali jesensku državnu maturu, odnosno najmanje jedan od obveznih predmeta, dolazi iz strukovnih škola, njih 1344, a gimnazijalaca je samo 53. Među gimnazijalcima najveći broj nije položio jedan obvezni predmet, dvoje dva, a jedan je pao sva tri glavna predmeta. Dok za učenike strukovnih škola matura nije obvezna ako ne žele na fakultet, za gimnazijalce jest, što znači da 53 maturanta s ovoga roka nisu formalno završila srednjoškolsko obrazovanje.
Ukupno su na ovom roku zabilježena 1623 pada na obaveznim ispitima, gimnazijalaca i strukovnjaka zajedno (jedna osoba može pasti više predmeta), a ukupan je broj svih negativnih ocjena s ovoga roka 2433. Naime, osim obveznih ispita, još je 286 učenika strukovnih škola te 79 gimnazijalaca palo najmanje jedan izborni predmet.« Žalosno je da većina srednjoškolaca ima površan pristup školi ne misleći na svoju budućnost.
