Mladi rođeni između 1997. i 2012., »generacija Z«, često se opisuju kao orijentirani na zabavu, razonodu i pametne telefone. Iako se pripadnici »generacije Z« svojim društvenim doprinosom na Zapadu tek trebaju dokazati, njihovi mladi vršnjaci u nekim drugim dijelovima svijeta polako preuzimaju ulogu protagonista bolje budućnosti. Dvama primjerima pozabavio se i projekt »Obitelj i mediji« – mladima u Iranu i Kini, državama s autoritarnim političkim sustavima.
Bez mladih koji su se angažirali na društvenim mrežama svijet vrlo vjerojatno ne bi doznao za slučaj Mahse Amini, 22-godišnje muslimanke kurdskoga podrijetla koja je u Iranu uhićena jer je odbila »ispravno« nositi pokrivalo za glavu.
Od posljedica maltretiranja preminula je tri dana nakon uhićenja. Slučaj je osim reakcija u svijetu izazvao niz prosvjeda u Iranu. »Režim je najprije pokušao ograničiti, a zatim i u cijelosti zabraniti pristup internetu, no dotad su prizori prosvjednika obišli svijet. Društvene mreže pokazale su se kao oruđe kojim su se branila temeljna prava, osudila zlostavljanja te probudile savjesti i potaknula hrabrost«, pojašnjavaju iz »Obitelji i medija«. U Kini, preko društvene mreže »Weibo«, 2021. godine pokrenuto je »tangping prosvjedovanje«. Riječju »tangping« (čiji je smisao u slobodnom prijevodu: odmoriti se) mladi su izrazili nezadovoljstvo kineskim ekonomskim modelom. Naime, u oštru natjecanju sa Zapadom kineski spoj socijalizma i kapitalizma sve više pokazuje svoje pravo, nehumano lice. Ono se odražava i u pritisku na radnim mjestima, neplaćenim i učestalim prekovremenim radnim satima, slabim plaćama i nezdravim natjecateljskim duhom u radnim kolektivima. Takvi oblici negodovanja, koji unatoč cenzuri kineskih društvenih mreža polako dobivaju pravo javnosti, nisu usporedivi s nekim velikim kineskim prosvjedima, kao što je bio onaj na trgu Tiananmen 1989. godine. No, napominju iz »Obitelji i medija«, riječ je o svojevrsnoj kulturnoj prekretnici u Kini jer u toj vrsti »prosvjeda« glavnu riječ imaju mladi, a ne odrasli.
