Dolaskom proljeća priroda se počela buditi, a ljudi su postali svjesniji života koji buja. Ta raznolikost života u mnoštvu oblika i boja, vidljiva ljudskomu oku, kao i ona nevidljiva, stvara i održava uvjete za život na planetu. Ne čudi stoga što su se baš uoči i početkom proljeća slavili dani posvećeni prirodi, a prvi je bio Svjetski dan divljih vrsta. Cilj je bio podići svijest o divljim životinjama i biljkama, a ove godine tema je bila »Partnerstvo za očuvanje divljega svijeta«.
Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) pozvala je ljude da zamisle kako bi izgledao svijet bez prirode. Nezamislivo! Baš zato je WWF digitalnom kampanjom »Svijet bez prirode« (#WorldWithoutNature) ujedinio neke najpopularnije svjetske brendove u prosvjedu protiv devastacije prirode. Tako su u sklopu te kampanje mnogi brendovi, športske organizacije i organizacije civilnoga društva diljem svijeta na jedan dan uklonile slike prirode i životinja iz svojih zaštitnih znakova na mrežnim stranicama i digitalnim platformama kako bi upozorili na ubrzani gubitak bioraznolikosti. S obzirom na to da športske organizacije sve snažnije podižu glas protiv klimatskih promjena i gubitka prirode, mnogi športski timovi, poput nogometnoga kluba »Aston Ville«, poduprli su tu kampanju.
U listopadu 2022. WWF je objavio Izvještaj o stanju planeta koji je nažalost potvrdio da se bioraznolikost gubi velikom brzinom. Naime, populacije divljih vrsta u manje od pedeset godina pale su za 69 posto. Stoga WWF upozorava da njihovo kontinuirano prekomjerno iskorištavanje i uništavanje staništa dovodi do gubitka divljih vrsta, što opet za sobom nosi društvene i ekonomske rizike, a sve skupa ima katastrofalne posljedice za planet. Dobra je vijest da je krajem prošle godine usvojen sporazum u okviru UN-ove Konvencije o biološkoj raznolikosti kojim se 196 zemalja svijeta obvezalo do 2030. zaustaviti i preokrenuti gubitak prirode te WWF potiče vlade, tvrtke i financijske institucije da taj sporazum počnu provoditi. Kampanjom pak »Svijet bez prirode« žele potaknuti građane da dobro promisle o ljepoti prirode koja se predugo uzima zdravo za gotovo i koja prebrzo nestaje pred očima.
Na prvi dan proljeća, 21. ožujka, bio je i Međunarodni dan šuma, koji je UN utemeljio kako bi se skrenula pozornost na njihovu važnost za ljude te se države potiču na poduzimanje lokalnih, nacionalnih i međunarodnih aktivnosti za zaštitu i očuvanje šuma. Ove je godine tema bila »Šume i zdravlje«. Zdrave šume za zdrave ljude – već i šetnja šumom pozitivno utječe na fizičko i psihičko zdravlje, a one su ujedno izvor mnogih lijekova. No dok su ljudi sve više svjesni važnosti šuma za očuvanje uvjeta koji i njima omogućuju život, ipak nisu toliko svjesni njihove sve veće ugroženosti zbog klimatskih promjena. Šume kroz usluge ekosustava pružaju zaštitu tla od erozije, bujica i poplava, reguliraju vodni režim i pročišćavaju vodu, stvaraju tlo te su zaslužne za mikroklimatske uvjete i ublažavaju klimatske promjene, proizvode kisik i upijaju ugljikov dioksid, pročišćavaju atmosferu, a uza sve to su i stanište mnogim biljnim i životinjskim vrstama kojima pružaju dom i hranu. Šume su stanište za više od pola kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata. Sa sve izraženijem klimatskim promjenama raste važnost šuma kao rezervoara za pohranu ugljika s obzirom na njihov veliki kapacitet te su važne za postizanje klimatske neutralnosti. No i dalje ih se nemilice siječe i krči.
Svjetski dan voda bio je dan kasnije, 22. ožujka. Ovogodišnja tema bila je »Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu«, a govori o potrebi ubrzavanja promjena koje su nužne kako bi se riješila kriza s nedostatkom vode i kanalizacije. Naime, i danas milijarde ljudi nemaju pristup čistoj vodi koja im je nužna, a s podizanjem globalne temperature i ubrzavanjem klimatskih promjena koje utječu na režim padalina mnogi dijelovi svijeta suočit će se s njezinom oskudicom. Svatko može promijeniti način na koji u svakodnevnom životu troši vodu i zato svatko može biti promjena koju želi vidjeti u svijetu. Tema ovogodišnjega Svjetskoga dana voda oslanja se na drevnu kratku priču naroda Kečua iz Perua: »Jednoga dana buknuo je požar u šumi. Sve su životinje pobjegle spašavajući svoje živote. U jednom trenutku stajale su na rubu plamena, prestrašene i tužne. Iznad njih kolibrić je letio naprijed-natrag do vatre, uvijek nanovo. Veće su ga životinje pitale: ‘Što to radiš?’ ‘Letim do jezera po vodu da pomognem ugasiti požar’, odgovorio je kolibrić. Životinje su mu se smijale i rekle: ‘Ne možeš ugasiti ovaj požar!’ Kolibrić je odgovorio: ‘Činim što mogu!’« Jedna kapljica ne može ugasiti požar, ali puno njih može. Kada bi poput malenoga kolibrića iz priče svatko učinio ono što može, bili bi ugašeni mnogi požari oskudice, nepravde prema ljudima i nemilosrdnoga uništavanja prirode. Nažalost, klimatske promjene događaju se sve brže, tako da će i šumskih požara i dugotrajnih suša biti sve više. Kako je 20. ožujka objavio UN, razorne klimatske promjene događaju se brže od očekivanoga te se planet Zemlja kreće prema granici od 1,5 Celzijevih stupnjeva o kojoj su se složile države svijeta Pariškim sporazumom o ograničavanju emisija stakleničkih plinova. Tih 1,5 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje za koliko će porasti globalna temperatura dosegnut će se za nešto više od deset godina. Dosadašnje podizanje temperature u raznim dijelovima svijeta uzrokovalo je brojne ekstremne vremenske događaje poput uragana, oluja, poplava, toplinskih valova i dugotrajnih suša, koji postaju sve snažniji i učestaliji.
Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), savjetodavno tijelo UN-a za klimu, objavio je »Sažetak za kreatore politika«, što je sinteza šest velikih izvješća od 2018. do danas, koje je upozorenje na to da se čovječanstvo, unatoč tomu što već raspolaže njima, još ne koristi znanjem, financijskim sredstvima, tehnologijom i alatima za sprječavanje klimatske katastrofe. A ne koristi se njima jer, unatoč svim konvencijama i preuzetim sporazumima, nedostaje – politička volja. No nada još postoji jer nije prekasno da se taj trend preokrene. Osvrnuvši se na spomenuti Sažetak, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres je rekao: »Čovječanstvo je na tankom ledu, a taj se led brzo topi« te ga je usporedio s »vodičem za preživljavanje čovječanstva« koji, kako je dodao, pokazuje da je moguće postići ograničavanje raste temperature na 1,5 Celzijevih stupnjeva. Također je upozorio da bi bogate zemlje koje teže ugljičnoj neutralnosti do 2050. ili kasnije trebale pomaknuti ciljeve i dostići ih najkasnije do 2040. kako bi se »deaktivirala klimatska tempirana bomba«. Ukratko, naš svijet treba klimatsku akciju na svim frontama – »sve u isto vrijeme«. Svaka država mora biti dio rješenja. A to bi među ostalim značilo i da se potpore za fosilna goriva preusmjere na pravednu energetsku tranziciju. No gotovo svi sektori trebaju imati razrađen plan kako smanjiti emisije stakleničkih plinova i dosegnuti klimatsku neutralnost do 2050. Financijski izdatci ne mogu biti izgovor. Naime, Međuvladin panel o klimatskim promjenama ističe da korist od ograničavanja globalnoga zatopljenja ispod dva Celzijeva stupnja za društvo i svjetsko gospodarstvo nadmašuje ekonomske troškove. Rješavanje problema klimatskih promjena na globalnoj razini premašuje individualni napor, no, poput kolibrića iz priče naroda Kečua, svi smo pozvani učiniti barem ono što možemo.
