Korizmeno vrijeme bilo je dobar početak tjelesnoga i duhovnoga čišćenja organizma uz molitvu, post i činjenje dobrih djela. Mnogi su se tijekom korizme odrekli štetnih navika kao što su pušenje, konzumiranje alkohola, slatkiša, više su pozornosti usmjerili na slušanje Božje riječi, ispovjedili su se i Uskrs dočekali očišćeni od dijela nečistoća suvremenoga načina života. No iskustva pokazuju da ubrzo nakon uskrsnoga slavlja život kreće u ritmu povratka na stare navike i ponašanja. Stres, nepravilna prehrana i nedostatak tjelesne aktivnosti vodeći su uzročnici svih bolesti i to je činjenica koja nije nepoznata. No, unatoč tomu, istraživanja pokazuju da se na promjenu životnih navika ljudi odlučuju tek nakon što se suoče s teškim i životno ugrožavajućim dijagnozama.
Upravo je proljeće pravo vrijeme za donošenje odluka o promjeni stila života i nastavka dobrih odluka koje su trajale četrdesetak korizmenih dana. One bi svakako trebale uključivati čišćenje organizma u kojem su važni post i zdrava prehrana, no nikako ne treba zanemariti bavljenje fizičkom aktivnošću te neizostavnu brigu za mentalno zdravlje uz osnaživanje duha kroz pokoru, pomoć drugima i molitvu. Proljeće je simbol novoga života i buđenja prirode, a ljudski se organizam u proljeće ubacuje u »višu« brzinu kako bi bio ukorak s prirodom. Naime, u zimskom se razdoblju zbog hladnoće konzumira »jača« hrana, manje se kreće, smanjene su zalihe vitamina u organizmu, usporeniji je metabolizam i smanjeno korištenje kisika u stanicama organizma. Stoga se dolaskom sunčanih dana organizam počinje prilagođavati na nove meteorološke uvjete i tlak zraka, a tijelo se pod utjecajem svjetlosti priprema za brži tempo. No ta promjena kod nekih osoba dovodi do proljetnoga umora sličnoga »jet lagu«, odnosno poremećaju koji se javlja nakon dugih putovanja zbog promjene vremenskih zona. To nerijetko osim umora dovodi do nesanice, ali i pospanosti tijekom dana, razdražljivosti i poremećaja raspoloženja.
Proljetno čišćenje organizma djeluje kao »melem« za poteškoće proljetnoga umora, ali i predstavlja ulog za zdravlje. Stoga je u proljeće korisno uključiti prehranu bogatu svježim voćem i povrćem, tekućinom, a posebno vodom i svježe iscijeđenim sokovima. Post je učinkovita metoda detoksikacije organizma, koji se može raditi na različite načine. To može biti suzdržavanje od hrane ili smanjeni unos hrane. Na primjer, jedan dan u tjednu ili mjesecu u potpunosti konzumirati samo vodu, ili post o kruhu i vodi, ili svakodnevni produženi post u kojem su obroci raspoređeni u okviru od 8 sati unutar 24 sata, što znači da se 16 sati ne jede ništa, samo se pije voda i biljni čajevi, zatim suzdržavanje od hrane ili smanjeni unos hrane 1 – 2 dana u tjednu i slično. Odabir oblika posta važno je prilagoditi dnevnom ritmu i zahtjevnosti rada, kronični bolesnici trebaju se savjetovati s liječnikom, a trudnicama i dojiljama post se ne preporučuje. Istraživanja su pokazala da post osim snaženja volje i podizanja energije podiže razinu hormona rasta (»fitness hormona«) koji potiče sagorijevanje masnoće i razvoj mišićnoga tkiva. Osim toga, smanjuje se razina masnoća (triglicerida) u krvi te normalizira razina grelina (hormona gladi), što povećava osjećaj sitosti, poboljšava se sastav crijevne flore te otpornost organizma. Nadalje, u smanjenju stresa svakako pomaže molitva. Znanost je utvrdila da čovjek u dubokoj molitvi usporava aktivnost moždane kore, što znači da brige odlaze u drugi plan, normalizira se krvni tlak i regulira disanje. U »Priručniku religije i zdravlja« (Handbook of Religion and Health) prikazano je više od 1200 znanstvenih studija i više od 400 znanstvenih prikaza u kojim je potvrđena pozitivna povezanost između duhovnosti i više razine zdravlja. Stanje i emocije koje potiče molitva utječu na pozitivne fiziološke reakcije u cijelom organizmu, a posebno na živčani i imunološki sustav, što se očituje u većoj razini opuštenosti i jačoj otpornosti organizma na bolest.
