Nikada do sada nije se dogodilo da Hrvatska ima 78 tisuća mladih u dobi do 29 godina koji niti rade niti se školuju. Na konferenciji HNB-a u Dubrovniku raspravljalo se i o utjecaju sve starijega stanovništva na fiskalnu, monetarnu i ostale politike, a čulo se da bi Hrvatska idućih 20 godina mogla ostati bez 400 tisuća radno aktivnoga stanovništva. Eurostat je objavio da Hrvatska ima gotovo 13 posto neaktivnih mladih ljudi u dobi od 15 do 29 godina, koji se ne školuju niti su zaposleni. Lani je u Europskoj uniji bilo neaktivno 11,2 posto mladih ljudi; najmanje u Nizozemskoj, samo 4,8 posto, a najviše u Rumunjskoj, 19 posto.
Neaktivnost mladih u Hrvatskoj spustila se na 12,7 posto u 10 godina, to jest smanjila se za deset postotaka s tadašnjih 23 posto, no usprkos tomu smanjenju i dalje postoji velik broj mladih ljudi koji su iz niza razloga izvan svijeta rada. Europska unija želi do kraja desetljeća spustiti stopu neaktivnosti mladih ljudi na devet posto, a već je lani trećina članica EU-a bila ispod ciljane stope, među kojima je i Slovenija gdje je u dobi do 29 godina bilo neaktivno 8,9 posto mladih ljudi. Hrvatska je u skupini malobrojnih država, uz Češku i Grčku, gdje je najmanje neaktivnih među mladim ljudima u skupini s niskom razinom obrazovanja, dok obrazovaniji radnici imaju više problema s radnim angažmanom. Činjenica da postoji blizu 80 tisuća neaktivnih mladih ljudi nikoga u zemlji ne bi smjela ostaviti ravnodušnim, pogotovo jer se rapidno povećava udio starije populacije. U Hrvatskoj je na pola radnoga vremena zaposleno oko 30 tisuća umirovljenika, a Vlada je najavila da će motivirati starije radnike da ostanu u radnom odnosu i nakon stjecanja zakonske dobi za mirovinu, kojih je sada solidnih 0,45 posto. Dulje od zakonske dobi uglavnom rade zaposlenici u javnom sektoru kojima je država omogućila da rade do 67 godina ako to žele, navodi Ljubica Gatarić za Večernji list.
Mladi mijenjaju turističku industriju
Sličnu populaciju nedavno je zahvatilo još jedno istraživanje. Gotovo 80 posto pripadnika generacije Z i milenijalaca na putovanjima želi sudjelovati u životu lokalnoga stanovništva, kulturno se uživjeti i doživjeti avanturu. Mladi će trošiti više, a za razliku od ostalih putnika, njihova će putovanja biti dulja nego prije. Oni su pokretači novoga uzleta industrije putovanja. Poruka »Nemojte nikad prestati istraživati« označena je na gotovo trideset milijuna objava mladih putnika na Instagramu s različitih destinacija koji čak i terminologijom na društvenim mrežama pokazuju da prednost daju iskustvima u odnosu na imovinu. Pokazala je to studija »Stanje turizma i ugostiteljstva 2024«. Naime, generaciju Z čine mladi ljudi koji danas imaju između 12 i 27 godina. Oni svojim ponašanjem u ulozi turista mijenjaju industriju u kojoj će se ove godine potrošiti 8,6 bilijuna dolara.
Istraživanje Bank of Americe pokazalo je da će mladi trošiti više u odnosu na ono čime raspolažu, za razliku od ostalih putnika. Takozvani bumeri danas već imaju između 60 i 78 godina, djedovi su i bake bilo milenijalcima, koji imaju između 28 i 43 godine, bilo generaciji Z, dok pripadnici generacije X imaju između 44 i 59 godina. Za razliku od njihovih djedova i baka, koji su u svojim dvadesetima putovali manje ambiciozno i prvo čekali da zarade nešto novca, mladi u 21. stoljeću koji se još nisu približili svojemu 30. rođendanu spremni su svoja putovanja financirati zaduživanjem. Zašto bi zbog štednje odlagali odlazak tamo gdje stvarno žele ići kada bi moglo doći do još jedne pandemije, financijske krize, rata i nekoga drugoga velikoga događaja koji bi ih mogao spriječiti da tamo ikad stignu, jedno je od pitanja. Odnos želje za putovanjem, njezina ispunjenja i novca za to potrebnoga kod mladih je najblaže rečeno zapetljan.
U istraživanjima kažu da su zabrinuti za vlastite financije, stanje i šire ekonomije, a posebno za klimatske promjene i njihov negativan utjecaj na samu volju za putovanjima, no ipak putuju. Generacija Z ipak je odgovorna prema novcu, 37 posto mladih spremno je uzeti jeftiniji let, no najmanje su spremni uštedjeti na iskustvima na destinacijama, za razliku od bumera. Bumeri, zahvaljujući tomu što više imaju ukupno i više troše, čak tri puta, no prioriteti su drukčiji. Pripadnici generacije Z novac za putovanja štede tako što putuju u predsezoni i posezoni, koriste se aplikacijama za usporedbu cijena. Sve su to spremni činiti da bi mogli putovati, a na destinacijama traže tehnološku opremljenost, mobilne opcije za prijavu i odjavu, bržu Wi-Fi mrežu te integraciju mobilnoga plaćanja. Važna su im iskustva koja potiču prijateljstvo i pripadnost, a u nastojanjima da se redefiniraju europska putovanja po ukusu mladih ključna riječ trebala bi biti inovacija, doznaje se iz teksta Dragane Radusinović u Poslovnom dnevniku.
