Novi izvještaj Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo o umrlima u 2022. godini pokazao je da svaki četvrti građanin umre od bolesti srca, o čemu je pisala Ivana Krnić u »Jutarnjem listu«. Tijekom 2022. godine prema podatcima Državnoga zavoda za statistiku bilježi se pak pad broja preminulih u odnosu na prethodnu godinu, odnosno umrle su 5733 osobe manje. Gledajući prema spolnoj raspodjeli, od 56.979 umrlih u 2022. godini, 27.915 ili 49 posto odnosilo se na muške, a 29.064 na ženske osobe. Prvi uzrok smrti i dalje su bolesti cirkulacijskoga sustava, od kojih su umrle 22.303 osobe. Od tumora, druge po redu skupine bolesti vodećih uzroka smrti umrlo je 13.247 osoba, a kao treći vodeći uzrok smrti, od kojega je preminulo 4500 osoba, naveden je endokrini sustav. Broj preminulih od koronavirusne bolesti i dalje je na visokom četvrtom mjestu sa 3843 preminula. Od bolesti dišnoga sustava preminulo je 2638 osoba. Kada se gleda prema dobroj strukturi, 48.552 osobe umrle su u dobi od 65 i više godina, što čini 85,2 posto ukupnoga broja preminulih. Kada se gleda prvih deset uzroka smrti kod obaju spolova, najviše osoba umrlo je od ishemijske bolesti srca (6925) i hipertenzije (5231). Slijedi šećerna bolest (4467), na četvrtom su mjestu cerebrovaskularne bolesti (4289), na petom mjestu koronavirusna bolest (3843), na šestom rak bronha i pluća (2879) te na sedmom mjestu rak debeloga crijeva (2056). Na osmom mjestu ateroskleroza (1836), na devetom je mjestu kronični bronhitis (1616), a na desetom kronične bolesti jetre i ciroza (1002).
U izvještajima o smrti ništa se ne govori o kvaliteti ljudskoga života, uključujući i hranu koju ljudi uzimaju. Stoga je važno nedavno upozorenje stručnjaka da ultraprerađena hrana treba imati oznaku izazivanja ovisnosti.
Više hrvatskih medija prenijelo je stajalište međunarodnih istraživača da bi označivanje neke hrane kao potencijalno adiktivne moglo pomoći i ljudima da promijene prehrambene navike, prema mišljenju znanstvenika, jer procjene pokazuju da bi se svaka sedma odrasla osoba i svako osmo dijete mogli »navući« na industrijski visoko prerađenu hranu (UPF). Istraživači su rekli da bi načini na koje neki ljudi konzumiraju hranu bogatu mastima i ugljikohidratima »mogli zadovoljiti kriterije za dijagnozu ovisnosti«. Ponašanja koja zadovoljavaju taj kriterij su, između ostalih, intenzivna žudnja, simptomi odvikavanja, manja kontrola nad unosom i nastavak upotrebe unatoč posljedicama poput pretilosti, poremećaja prejedanja, lošijega tjelesnoga i mentalnoga zdravlja te niže kvalitete života, navode istraživači. Tim međunarodnih istraživača ukazuje na metaanalizu 281 studije iz 36 različitih zemalja. Pokazali su da se ovisnost o ultraprerađenoj hrani javlja kod 14 posto odraslih i 12 posto djece. »Postoji konvergentna i dosljedna potpora valjanosti i kliničke važnosti ovisnosti o hrani. Priznavanjem da određene vrste prerađene hrane imaju svojstva tvari koje stvaraju ovisnost mogli bismo pomoći u poboljšanju globalnoga zdravlja«, rekla je autorica članka i profesorica psihologije na Sveučilištu Michigan u SAD-u.
Dok mnogo toga utječe na životni vijek čovjeka, sve se više govori o alternativi za ljude. Je li se došlo do toga da roboti pretežu kao radna snaga? Odgovor na to pitanje nazire se iz teksta Antonije Handabaka u »Jutarnjem listu«. Ona je prenijela da bi američka dostavna kompanija »Amazon« vlasnika Jeffa Bezosa uskoro mogla prestati »muku mučiti s radničkim pravima« i lošim uvjetima rada u svojim skladištima. Golema svjetska tvrtka, koja je bila među najvećim profiterima tijekom pandemije, nastoji automatizirati svoja skladišta uvođenjem humanoidnih robota koji mogu uhvatiti i podignuti predmete. Za početak oni će premještati prazne kutije. Na konferenciji za novinare održanoj nedaleko od Seattlea novinarima je rečeno da se želi »eliminirati sve jednostavne svakodnevne i ponavljajuće zadatke u Amazonovu poslovanju«. Međutim, demantirano je da bi to dovelo do gubitka ili nestanka radnih mjesta, s tvrdnjom da to ne znači da će Amazonu trebati manje radnika. Vlasnik tvrdi: »Ne mislim da će to ikada postati stvarnost. Ljudi su previše važni u procesu ispunjenja zadaća, njihova sposobnost razmišljanja, na višoj razini, sposobnost dijagnosticiranja problema. Uvijek ćemo trebati ljude i nikada nisam bio u blizini automatiziranog sustava koji radi 100% vremena.« U saveznoj državi Oregon, uz potporu »Amazona«, u jednoj je tvrtki razvijen robot visok 175 centimetara i težak 65 kilograma koji može hodati naprijed, natrag i bočno, može čučnuti i nositi do 16 kilograma tereta. »Amazon« planira pustiti robota da radi u prostorima i kutovima skladišta na nove načine, navedeno je. »Naša početna uporaba ove tehnologije bit će kao pomoć zaposlenicima u recikliranju torbi, vrlo ponavljajućem procesu skupljanja i premještanja praznih torbi nakon što se inventar u potpunost izvadi iz njih.« Od nečega se mora krenuti.
