Potres koji je 22. ožujka uzdrmao hrvatsku metropolu ostavio je velike posljedice u franjevačkoj crkvi i samostanu sv. Franje Asiškoga na zagrebačkom Kaptolu. Sa stropa crkve otpali su veliki komadi žbuke te su vidno napukla brojna tanka rebra koja pridržavaju svodove. Oštećenja je pretrpio i svod iznad kora pa su iz dugačkih i širokih pukotina žbuka i prašina popadale po orguljama. Veliki komad reljefa rana sv. Franje iznad glavnoga ulaza u crkvu odlomio se i raspao u unutrašnjosti. Padom žbuke oštećene su i brojne masivne drvene klupe. Potres je teško oštetio i zvonik samostanske crkve, a stručnjaci zasad procjenjuju da obnova crkve ne će uključivati njegovo rušenje, nego će zvonik biti dovoljno ojačati karbonima i drugim materijalima.
Teške posljedice potresa uočljive su i u samostanskim prostorijama, posebice na gornjim etažama zgrade. Potres je ostavio široke i duboke pukotine u tanjim, ali i debljim pregradnim zidovima pa se na više mjesta kroz pukotine jednoga zida može vidjeti prostor susjedne sobe. Tanje pukotine vidljive su i u poznatoj samostanskoj blagovaonici, gdje je potres otkinuo i nekoliko dijelova fresaka. Iako je potres ostavio goleme materijalne štete u crkvi i samostanu, nitko od bogoslova i braće franjevaca, kao i redovnica Kćeri Božje ljubavi koje vode domaćinstvo, nije stradao. Prostor crkve ušao je u proces sanacije pa su izvana i iznutra postavljene metalne skele, a podovi su osigurani dugačkim daskama. Poneka krhotina plave žbuke na postavljenim daskama svjedoči koliko je crkva još ranjiva i na blaže udare potresa. Mnogobrojni kipovi i crkvene umjetnine nisu pretrpjele veća oštećenja u potresu te su zajedno sa samostanskom bibliotekom premješteni u župu Siget, gdje kaptolski franjevci redovito služe misna slavlja.
Ovogodišnji potres nije prvi susret kaptolskih franjevaca s razornim posljedicama potresa. Kako je poznato, potres 1880. godine teško je oštetio franjevačku crkvu i samostan na Kaptolu, nakon čega je pod vodstvom o. Vendelina Vošnjaka slijedila obnova u neogotičkom stilu, održanom do današnjih dana. Uz zagrebačku prvostolnu crkvu i isusovačku baziliku u Palmotićevoj ulici, franjevačka crkva na Kaptolu ujedno je najveća gradska »ispovjedaonica«.
