Pod odgovornost župnika župe sv. Ivana Krstitelja na zagrebačkoj Novoj vesi Ivana Lastovčića, koji je potres jutra 22. ožujka dočekao u župnoj crkvi slaveći misu bez naroda, potpada i kapelica Majke Božje Žalosne, koja je teško stradala. U jednom od simbola sakralne arhitekture i kulturne baštine stare zagrebačke gradske jezgre teško je oštećen zvonik pa je i prostor ispred kapelice još ograđen trakama. Svakim ulaskom u crkvicu riskira se daljnje urušavanje, posebice jer napuknuti luk nad glavnim ulazom u kapelu gotovo da pridržavaju drvena vrata. Zasad ostaje neizvjesno hoće li ove jeseni u kapelici novoveški župljani i hodočasnici sudjelovati u drevnoj proslavi Gospe Novoveške.
Najvidljivija pak posljedica potresa na župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja pukotina je u trijumfalnom luku nad oltarom te »prazan« oltar, s kojega je tijekom potresa skliznula oltarna slika koja prikazuje krštenje Isusa na rijeci Jordanu. Oltarna slika u padu je napukla, no šteta nije nepopravljiva. Zbog nesigurnosti iznad glavnoga oltara i sve do postavljanja skela bogoslužja će se u župi slaviti u dvorištu pred crkvom. Druge veće pukotine uočljive su u svodovima nad bočnim oltarima, gdje su na nekim mjestima provirile i opeke, no pad žbuke i boje nije nanio štetu vrijednim mramornim i drvenim kipovima. Oštećenja su vidljiva i u sakristiji. Potres je ostavio veću pukotinu u zidu uz drveno stubište koje vodi na drugi kat sakristije, kao i u kupoli koja ga natkriva.
U glasovitoj kapeli Vjerovanja, koja je tijekom velike obnove novoveške crkve prizidana sa sjeverne strane te oslikana krajem 18. st. prizorima iz Vjerovanja apostolskoga, u potresu je otkrhnut dio freske s bočnoga zida, površine 40-ak kvadratnih centimetara. Neki okrhnuti dijelovi nisu se u cijelosti raspali, što će olakšati i restauraciju.
Početci povijesti župe sv. Ivana Krstitelja na zagrebačkoj Novoj vesi sežu u 1347. godinu kada je Prvostolni kaptol općini udijelio zemljište za gradnju crkve, koja je u sredini naselja podignuta već iduće godine. Stara novoveška crkva služila je vjernicima četiri stoljeća. U vrijeme župnika Mije Sinkovića u 18. st. započeli su veliki obnoviteljski radovi u kojima je izgrađena današnja župna crkva. U cijelosti je uređena i opremljena na početku 19. stoljeća, kada ju je i posvetio zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac. Veliki potres koji je pogodio Zagreb 1880. godine također nije ostavio teških posljedica na crkvi sv. Ivana na Novoj vesi.
