Među dokumente koji su donedavno bili nužni za putovanja i boravak u drugim zemljama, poput putovnice, osobne iskaznice, vozačke dozvole ili zdravstvene iskaznice, sve više glasova u Europskoj uniji predlaže i novi dokument – digitalnu iskaznicu cijepljenja. Njome bi se moglo potvrđivati da se osoba cijepila protiv koronavirusa. O tome detaljnije u Večernjem listu piše Tomislav Krasnec navodeći da Grčka, uz potporu Španjolske, predlaže da se što prije na razini Europske unije počnu iznosi takvi prijedlozi s ciljem što skorijega otvaranja turističkih i svih drugih putovanja za one koji su se cijepili. Naime, Krasnec otkriva da su Grci tu ideju iznijeli u povjerljivu pismu predsjednici Europske komisije i na zatvorenim sastancima u Vijeću EU-a, a očekuje se da bi i Svjetska zdravstvena organizacija u skoroj budućnosti mogla imati svoj prijedlog vakcinacijskoga certifikata. Ipak, zasad nitko ne govori o tome da će potvrda o cijepljenju biti preduvjet za putovanja, kao što ni jedna država ne želi učiniti cijepljenje protiv koronavirusa zakonski obveznim.
U Njemačkoj pak restrikcije ne popuštaju, kao ni u Velikoj Britaniji i Francuskoj, piše Ružica Mikačić u Slobodnoj Dalmaciji. Navevši njihove mjere, autorica piše da zato svi oni koji su razočarani najavom produženja sadašnjih epidemioloških mjera u Hrvatskoj do kraja siječnja imaju razloga biti zadovoljni što ne žive u tim zemljama čije su mjere ograničenja u svakodnevnom životu neusporedivo teže i ozbiljnije od hrvatskih. U Hrvatskoj se još slobodno izlazi iz kuće uz izbjegavanje gužve, trgovine rade normalno, hodati se može i bez obvezne maske, kava se može kupiti »u hodu«. Navodi i da nove njemačke mjere zaštite stanovništva ograničavaju članove bilo kojega kućanstva na fizički kontakt sa samo još jednom osobom izvan kućanstva. Isto tako putnici koji stižu u Njemačku iz područja visokoga rizika morat će predočiti dva negativna rezultata testa na COVID-19. Bit će propisano najmanje pet dana karantene čak i ako je prvi test bio negativan, a trgovine i restorani ostaju zatvoreni do kraja siječnja, baš kao i škole s nastavom na daljinu. Vjerski događaji u crkvama, sinagogama i džamijama mogu se održavati ako se pridržavaju epidemioloških mjera, ali zajedničko pjevanje nigdje nije dopušteno. Velika Britanija započela je treću blokadu zbog epidemije koronavirusa i građanima je naređeno da ostanu kod kuće osim ako imaju posebno važne razloge za izlazak…
O školi u doba korone odlučila je struka, a ne politika, tvrdi u svom uvodniku u Večernjem listu Dijana Jurasić. Tekst započinje tvrdnjom: »Tijekom pandemije, koja je u Hrvatskoj uzela blizu 4500 života, odluka ministra obrazovanja da se još pričeka s nastavom ‘uživo’ za većinu učenika, osim za mlađe osnovnoškolce i maturante, epidemiološki je utemeljena.« U nastavku teksta piše: »Epidemiolog Bernard Kaić nije slučajno prije koji dan kazao: ‘Da se mene pita, odgodio bih povratak u školske klupe do kraja siječnja’. (…) U redovnoj situaciji za obrazovanje nadležni su oni koji se obrazovanjem bave, ali ovo je izvanredna situacija u kojoj nije samo na kocki zdravlje, osobito djece u rizičnim skupinama, rizičnih članova njihovih obitelji, te učitelja i profesora, nego bi masovni povratak djece u školske klupe nužno doveo do rasta broja zaraženih, i to u situaciji kad nizu EU zemalja prijeti širenje zaraznijeg soja virusa. Ne treba nam do proljeća još nekoliko tisuća umrlih. Iako većina djece lako prebolijeva COVID, posljedice zaraze tek će se naknadno znati pa nije dobro kockati se zdravljem djece i njihovih obitelji.« U izvanrednoj situaciji, smatra autorica, nije vrijeme da o školama odlučuju oni koji nisu liječnici i epidemiolozi, a osobito ne oni koji su tvrdili da se virus iz škola ne širi, iako je pad zaraženih i umrlih jasno uočljiv čim su postrožene mjere te škole i fakulteti preusmjereni »na daljinu«. Nitko ne osporava važnost nastave licem u lice, ali ne treba ni pretjerivati, kao što to neki rade, tvrdeći da će djeca trpjeti trajnu psihološku štetu zbog nastave preko interneta. »Štoviše, isti ti koji su isticali da pod svaku cijenu djeca trebaju biti u školama godinama šute o stvarima koje su loše u sustavu za dobrobit djece, od preopterećenosti djece s previše predmeta i nepotrebnog, zastarjelog sadržaja do loših pedagoških metoda dijela školskog osoblja, koji s djecom ne bi radio da smo uređena zemlja. I da sustav motivira i plaćama najkvalitetnije u stručnom i ljudskom smislu za rad s djecom. Bilo bi bolje da usporede obrazovne sustave zemalja koje s gotovo dvostruko manje predmeta postižu daleko bolje rezultate na PISA testovima i vode računa da je u školi sve podređeno psihološkoj dobrobiti i obrazovanju djece, osobito siromašne i diskriminirane«, piše Dijana Jurasić.
Amsterdamska pak poruka turistima je: »Ne ćete nam više dimiti.« Nedavno je i u Hrvatskoj objavljeno da je amsterdamska gradonačelnica Femke Halsema predložila da se turistima zabrani ulazak u gradske kafiće u kojima se prodaje marihuana. Velik broj turista u Amsterdam dolazi samo zbog konzumacije lakih droga i takvi su turisti postali gnjavaža, rekla je gradonačelnica na javnoj televiziji. Ona dolazi iz redova zelene stranke Groen Links, a gradonačelnica je od 2018. godine. »Amsterdam je kozmopolitski grad i mi želimo turiste, ali željeli bismo da dolaze zbog njegove ljepote i kulture«, poručila je. Kako pojašnjava, kanabis je tehnički u Nizozemskoj protuzakonit, ali je posjedovanje manje od pet grama za osobnu upotrebu dekriminalizirano 1976. godine. Gradonačelnica je stoga gradskomu vijeću predložila uredbu po kojoj bi se u kafiće s kanabisom moglo ulaziti uz predočenje nizozemske putovnice. Nada se da će grad na taj način prestati biti odredište »turizma lakih droga«. Od 570 kafića u Nizozemskoj u kojima se može kupiti i konzumirati marihuana u Amsterdamu ih je 186.
