Po svom prirodnom bogatstvu Hrvatska može biti samodostatna, pa i u najvećim krizama koje zahvaćaju svijet i Europu. Pravilnim i racionalnim gospodarenjem i upotrebom prirodnih resursa, poput pitke vode, proizvodnje hrane, energenata, Hrvatska može biti potpuno neovisna i za budućnost nezabrinuta zemlja. Zanimljivo je da se u Hrvatskoj javne prometnice peru pitkom vodom, a oko milijardu ljudi u svijetu nema pristup pitkoj vodi. Ta se brojka smanjuje, ali postavlja se logično pitanje slijede li nam ratovi za pitku vodu, jer bez vode nema života. O vodama u svijetu i Hrvatskoj govori ravnatelj Lječilišta Topusko i direktor društva »Top-Terme« d.o.o. liječnik i sveučilišni predavač Domagoj Mosler, koji je prošao više poslijediplomskih studija s toga područja, posebno u znanstvenom području biomedicine i zdravstva.
Na pitanje da dovede u vezu sadašnju agresiju na Ukrajinu i tvrdnje da će se budući ratovi voditi zbog pitke vode dr. Mosler je odgovorio: »Ratovi su se uvijek vodili zbog nečijih interesa. Čovjek si umisli da može i treba kontrolirati svijet, a ne da mu služi i da mu dobro bude na zemlji. Moćnici će uvijek nastojati držati, među ostalim, monopol nad prirodnim resursima, jer povijest je pokazala da je u čovjekovoj naravi, onoj koja je pogrješno tumačena, ‘biti moćan’ i kontrolirati drugoga, učiniti ga ovisnim o nečemu. Prema predviđanjima stručnjaka, pogotovo kad vidimo brojna zagađenja prirode, brojne suše i druge prirodne nepogode, mnoge stanovnike koji još nemaju pitke vode, posebno u azijskim i afričkim zemljama, normalno je da će se nastavljati borba za opstanak, odnosno za vodu. I sada, za vrijeme agresije Ruske Federacije na Ukrajinu, u medijskim izvješćima stavlja se naglasak na uništene vodovode i nestašicu pitke vode, čime agresor pokazuje svoju moć, što je nama poznato iz Domovinskoga rata. S druge strane neprestance se ističe i doneseni su razni akti na svjetskoj razini da je temeljno ljudsko pravo pristup pitkoj vodi. Gledajući s aspekta tih dokumenata, voda, zrak, sunce i hrana temeljna su prava i osnove ljudskoga života.
Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije gotovo milijardu ljudi u svijetu nema odgovarajući pristup pitkoj vodi, a što je to onda nego borba za život! Pristup pitkoj vodi temeljno je ljudsko pravo i gledajući s toga aspekta, pogotovo kad vidimo brojna zagađenja prirode, suše i druge prirodne nepogode, gospodarenje vodom od presudne je važnosti i to je strateški jedna od važnijih odluka države. Voda je budućnost opstanka i mora se staviti u prvi strateški plan države jer ona je u prvom redu izvor života, zatim je u procesu obnovljivih izvora energije, važna je za navodnjavanja i proizvodnju hrane, zdravlje i higijenu.«
Dojam je da u Hrvatskoj malotko razmišlja o bogatstvu termalnih voda. Upitan da objasni o kojem je potencijalu riječ, dr. Mosler je rekao: »Hrvatska uistinu obiluje brojnim termalnim izvorima i vodama. Golem je potencijal geotermalne energije i može oživjeti gospodarstvo. Tisućljećima se geotermalna energija upotrebljavala ponajprije u ljekovite svrhe, no razvojem znanosti iskorištavanje geotermalne energije usmjerilo se i na druga područja poput električne energije i grijanja industrijskih postrojenja i kućanstava. U Hrvatskoj je šezdesetak zabušenih termalnih izvora koji nisu otvoreni, a koji mogu biti u službi obnove gospodarstva. I stranci prepoznaju potencijal otvaranja bušotina za grijanje plastenika u Hrvatskom zagorju pa traže i uzimaju koncesiju nad termalnim i drugim izvorima.
Primjerice, Topuska vrela pripadaju najkvalitetnijima u Europi, što su mnogi kroz povijest prepoznavali i nastojali da to blago služi ljudima, ponajprije u terapijske svrhe. No tehnologija je napredovala pa postoje veliki potencijali koje Hrvatska može iskoristiti. Smatram da ne treba ograničavati lokalno stanovništvo da od toga ima koristi. Od toga svi moraju imati koristi, od lokalnoga stanovništva do države koja se mora služiti modelima koji postoje u svijetu. Hvala Bogu da Hrvatska ima potencijal jer voda je strateški interes i na tome treba raditi za zajedničko dobro. Njezina pravilna upotreba ima veliku moć i u obnovljivim izvorima energije. Primjerice, u sklopu lječilišta nastojimo pokrenuti stakleničku proizvodnju koja bi se zagrijavala termalnim izvorima. Nužna je strategija, i to dugogodišnja, koja će se dopunjavati novim idejama i spoznajama, a ne svaki put kretati od početka.«
Dr. Mosler je na primjeru Topuskoga pojasnio i koliko bi mogućnost prirodnoga grijanja na termalnim izvorima Hrvatsku činilo neovisnom o nekim drugim energentima. »S mišlju na dugoročan razvoj općine Topusko, Lječilišta Topusko i društva »Top-Terme« d.o.o. nastala je vizija za razvoj temeljena na komparativnim prednostima mjesta, a to su bogata povijest i izvori termalne energije. ‘Topusko – pametni termalni grad’ skup je projekata koji će dati značajan doprinos kulturnoj baštini općine Topusko, modernizaciji mjesta i povećanju kvalitete života na ovom području. Termalna voda kao obnovljivi izvor energije ima velik potencijal za povećanje iskorištenosti i u tu smo priču krenuli s ciljem povećanja iskorištenosti toga vrijednoga prirodnoga bogatstva. Uspješno surađujemo s Općinom, Županijom i Republikom Hrvatskom, a vjerujem da ćemo nastaviti suradnju. Hrvatska ima velike mogućnosti biti energetski neovisna. Osim fosilnih goriva kojih prema stručnjacima ima dovoljno za svoje potrebe, ima i brojne obnovljive izvore energije, a među njima je ključna voda. Treba prihvaćati struku, pratiti projekte, dopuštati da se ideje razvijaju na lokalnoj razini i materijalno ih podupirati.«