RAZGRANATI MOZAIK ZAJEDNICA VJERNIKA »Vjera i Crkva nam znače i zato smo još tu«

Snimio: M. Erceg | Narodne nošnje i članovi KUD-a »Drežnik« ures su u svim velikim župnim okupljanjima
U župi je zaživio razgranat mozaik zajednica vjernika, sadržajan je raspored događanja kroz godinu, a iz župe je u novije doba potekao i nemali broj duhovnih zvanja

Gotovo se nevjerojatnim čini da se Zapolje, malo hrvatsko selo nedaleko od Nove Gradiške, nenametljivo upisalo u povijest političkih intriga koje su uzdrmale čitavo jedno carstvo! Za to je zaslužan velikaš iz Transilvanije iz 16. stoljeća – Ivan Zapolja – koji je nakon što je u bitki kod Mohača 1526. godine poginuo kralj Ludovik II., posegnuo za hrvatsko-ugarskom krunom. No Zapolje se i danas, ponovno na nenametljiv način, upisuje na popis »gotovo nevjerojatnih« događanja. A za to je zaslužna zapoljska župa Mučeništva sv. Ivana Krstitelja koja se žilavo opire brojnim »modernim trendovima« – praznim crkvama, izumiranju i iseljavanju.

Kamenje koje svjedoči o velikim povijesnim zbivanjima

Zapoljin je potez u 16. stoljeću izazvao svojevrsni građanski rat na prostorima Ugarske i Hrvatske, a u sve su se uplele i Osmanlije. Ondašnjoj je Europi, a posebno Habsburškoj Monarhiji, prijetila ozbiljna »geostrateška ugroza« – da muslimanski osvajači pregaze i ono malo kršćanskoga predziđa i zaprijete Beču, Grazu, Salzburgu i drugim draguljima u kruni austrijske dinastije. Napose je i Habsburgovac Ferdinand I. prevladao u prijestolonasljedničkim trvenjima, postao je hrvatsko-ugarskim kraljem, a hrvatske su se zemlje za iduća četiri stoljeća našle pod habsburškom krunom.

»Nije neuobičajeno da se dogodi da su nam sve tri naše dvorane koje imamo za župne aktivnosti i okupljanja premale. Uostalom, svjedočimo i da se oni koji su živjeli u inozemstvu zadnjih godina vraćaju u svoje mjesto« zaključuje župnik Mladen Štivin

Da Ivan Zapolja nije bio tek neki lik iz povijesnih legenda i, štoviše, da uopće nije bio ugarski, nego hrvatski velikaš do danas upozoravaju »svjedoci« njegova vremena. To je kamenje koje izvire iz ovećega arheološkoga nalazišta između zapoljske župne crkve Mučeništva sv. Ivana Krstitelja i crkvice sv. Nikole iz 17. stoljeća. I neupućeni će na mjestu iskapanja prepoznati tragove srednjovjekovnoga kaštela, a oni upućeniji (povjesničari i arheolozi) tvrde da je na tom mjestu nekoć stajala crkvica koja je mogla imati i dostojanstvo bazilike te utvrđeni dvorac u kojem je mogla stolovati jača plemićka obitelji, vjerojatni predci velikaša Zapolje.

»Rijeka« koja daje duhovna zvanja

Iako su stanovnici današnjega Zapolja itekako svjesni povijesti svojega mjesta i svoje bogate kulturne baštine, ondje se ne živi jecajući za nekim slavnim vremenima u prošlosti. U to se mogao uvjeriti i svatko tko je Zapolje pohodio nedavnoga 29. kolovoza, kada je župa slavila svojega patrona, Mučeništvo sv. Ivana Krstitelja, i kada je župu pohodio novi požeški biskup Ivo Martinović. U ispunjenoj su župnoj crkvi zablistale narodne nošnje, a cjelokupno su ozračje nosili zboraši s napjevima koji se u tom kraju pjevaju od davnina. Posebno su zablistala i svečana ministrantska ruha. Kada je tridesetak ministranata na početku misnoga slavlja povelo svečanu ulaznu procesiju, lako se moglo zaključiti iz koje se to »rijeke« u zapoljskoj župi javlja toliki broj svećeničkih i redovničkih zvanja, po čemu je Zapolje naveliko poznato u Požeškoj biskupiji, ali i šire. U posljednja dva-tri desetljeća iz zapoljske je župe poteklo sedam duhovnih zvanja.

Na čvrste temelje došao »pastoral akcije«

Na službu župnika u zapoljskoj je župi 2021. godine, nakon gotovo šest desetljeća franjevačke prisutnosti, došao dijecezanski svećenik Mladen Štivin. »Ovdje sam kao u svojem kraju, isto dišemo«, započeo je razgovor župnik Štivin, rodom iz Davora. »Temelje su postavljali župnici prije mene pa sam ja samo trebao nadograđivati«, sažima svoje tri godine u Zapolju župnik Štivin.

Njegova bi se »strategija« mogla opisati kao »pastoral akcije«. Nedjeljama se u župnoj crkvi mise slave u 8 i u 11 sati, a u tjednu po svim susjednim selima koja čine župu. No u župnikovoj prijeđenoj tjednoj kilometraži ne iscrpljuju se svi sadržaji koje nudi župa. U župi je, iako je ona po svojem broju stanovnika omanja, razgranat mozaik župnih zajednica. Aktivan je franjevački svjetovni red, zbor odraslih i zbor mladih, Prijatelji Maloga Isusa, Društvo ružarija, Caritas, misijska zajednica… Svakoga mjeseca, u noći sa 28. na 29. dan, kao poveznica s Mučeništvom sv. Ivana Krstitelja 29. kolovoza, župljani se izmjenjuju u cjelonoćnom bdjenju. Surađuje se i sa salezijancima, a jedan od tih plodova bio je i ovogodišnji ljetni oratorij koji su vodili salezijanski svećenici iz Zagreba.

»Žao nam je što se nalazimo u takvoj demografskoj situaciji. Na naših 15 krštenja u godini dođe dvostruko više sprovoda. A i od desetak parova koje vjenčam, većina ‘dođe i ode’. Ali svakako veseli činjenica da ljudi prihvaćaju ono što im nudi župa. I nije zato neuobičajeno da se dogodi da su nam sve tri naše dvorane koje imamo za župne aktivnosti i okupljanja premale. Uostalom, svjedočimo i da se oni koji su živjeli u inozemstvu zadnjih godina vraćaju u svoje mjesto. Razlozi su višestruki, od toga da Njemačka, Austrija i druge zemlje više i nisu tako ekonomski privlačne do osobnih razloga, ideje da je ipak bolje živjeti na svojem«, napominje župnik Štivin.

Ines Knežević, po naobrazbi profesorica hrvatskoga jezika, u župi je voditeljica zajednice čitača. »Misna su čitanja velika čast i odgovornost pa se zato za svaku nedjelju pripremamo temeljito«, kaže i dodaje: »Cilj nam je u naše redove privući i više mlađih župljana, koji su u zadnje vrijeme učestalije prisutni na misama.« Zajednica čitača u Zapolju ima petnaestak članova.
Andrea Marinović: »Osvježenje je donio i nedavno formirani zbor mladih. Na nedjeljnim misama u 11 sati ili o velikim blagdanima u crkvi je zato više mladih. To primjećuju i svećenici iz drugih sredina koji u našu župu dođu slaviti mise«
Vladimir Relković sakristan je i član franjevačkoga svjetovnoga reda. U župi su »trećoredci« ujedno nositelji kontinuiteta između sadašnjosti i franjevačke prošlosti. Uključeni su u gotovo sve župne aktivnosti, posebno u pripremu misnih slavlja i liturgijskoga ruha. Sastaju se jednom mjesečno, susreću se i s »trećoredcima« iz obližnjih mjesta, a jedini je izazov sada, kaže župljanin Relković, pomladiti sastav i privući nove članove.

»Mala smo župa, ali…«

Na pitanje demografske slike o kojoj je govorio župnik nadovezale su se dvije mlađe župljanke, Andrea Marinović i Ines Knežević. »Danas će svatko tko želi raditi moći pronaći posao. Iako je u posljednjih desetak godina i iz naše sredine otišlo mladih, neki se od njih polako vraćaju jer vide da ni u inozemstvu život nije idealan«, rekla je župljanka Marinović. »Osvježenje je donio i nedavno formirani zbor mladih. Na nedjeljnim misama u 11 sati ili o velikim blagdanima u crkvi je zato više mladih. To primjećuju i svećenici iz drugih sredina koji u našu župu dođu slaviti mise. Mala smo župa, ali vjera i Crkva nam znače i zato smo još tu«, dodala je.

Dječji orkestar, škola slikarstva i glazbeni spotovi

U župi je zaživjelo i puno ad hoc projekata. Jedan od njih je i glazbena škola, u sklopu koje u župu dolaze učitelji koji djecu podučavaju sviranju različitih instrumenata. Polako se oko te škole formirao i dječji orkestar. U kolovozu je u župi organizirana i škola slikarstva koju je vodila mlada akademska slikarica iz Rijeke Larisa Dragelj. Da se u Zapolju o mladima ne govori tek u kontekstu nekih teorija, kao o nečem što bi »moglo biti«, posvjedočio je i župljanin Hrvoje Milak iz zbora mladih. Uz ovogodišnje Mučeništvo sv. Ivana Krstitelja zapoljski zbor mladih »lansirao« je skladbu »Ivan Krstitelj«. Godinu ranije objavili su pjesmu »Jutarnja molitva«, za koju je zajedno s mladom glazbenicom Antonelom Rosandić snimljen i glazbeni spot, pojasnio je Milak i dodao: »Mi nešto predložimo, a župnik nakon toga kaže: ‘Idemo još, idemo korak dalje’«, sažeo je glazbenik Milak suradnju zbora mladih, pokrenutoga prije četiri godine.

Nadopunjuju se svećeničko ruho i narodna nošnja

Župnik Štivin veliki je zaljubljenik u tradiciju pjesme i folklora. I sam je glazbeno darovit – svira čak dvanaest tradicijskih instrumenata, nastupao je na raznim manifestacijama, a po potrebi iz svećeničkoga ruha i uskoči u narodnu nošnju. Zato je svoje mjesto u životu zapoljske župe pronašlo i lokalno kulturno-umjetničko društvu, čije je središte u Drežniku. O naveliko poznatu KUD-u »Drežnik«, koji djeluje već 25 godina, i njegovim poveznicama sa župom više je pojedinosti rekao Miroslav Dautović.

Članovi KUD-a pjesmom i nošnjama prate velike blagdane – pjevaju na obredima Velikoga petka, pjevaju na ponoćki, prate tijelovsku procesiju… Nakon svečanih misa uobičajeno je da se ispred crkve zaigra i kolo. »S obzirom na to da je župnik i sam glazbeno darovit, otkako je došao u našu župu on prati naš rad, čak nas je i preporučio na nekoliko smotra«, dodao je Dautović, spomenuvši i ovogodišnju međunarodnu smotru folklora u Zagrebu. U bogatoj tradiciji u Drežniku se i uz Sveta Tri kralja očuvalo i »koledanje« u kojem »kraljevi-čestitari«, obučeni u narodne nošnje, obilaze selo i pjevaju pod svakim prozorom. Zauzvrat oni dobiju dar koji ide za potrebe Crkve.

Karitativno došli i do dalekoga Kameruna

Župa je na više načina karitativno angažirana. Članovi župnoga Caritasa obilaze starije i nemoćne, uoči Božića i Uskrsa pripremaju se paketi pomoći za siromašne. Drži se i do lijepoga običaja u kojem mladi i ministranti u danima kada župnik obilazi starija i samačka domaćinstva župniku »pripreme teren« donoseći domaćinima lijepu riječ i poneku slasticu, kolač ili kakav drugi darak. Župa podupire i djelovanje služavaka Maloga Isusa u Sarajevu, a na osobit je način povezana i s hrvatskim misionarom Karlom Prpićem koji djeluje u Kamerunu. Iz darova vjernika iz zapoljske župe podupire se školovanje tamošnjih sedam bogoslova.

Župa Mučeništva sv. Ivana Krstitelja – Zapolje

Nedaleko od Nove Gradiške, uz autocestu i željeznicu koje spajaju Zagreb s hrvatskim istokom, nalazi se Zapolje i njegova župa Mučeništva sv. Ivana Krstitelja. Župa obuhvaća i nekoliko okolnih sela – Adžamovce, Brđane, Drežnik, Gunjavce i Laze – te ukupno ima oko 1800 duša. Naveliko bi se i u Zapolju moglo lamentirati o posljedicama hrvatskoga demografskoga sloma. U župi na petnaestak krštenja svake godine dolazi tridesetak sprovoda, vjenča se desetak parova, od kojih većina »dođe i ode«. Prvopričesnika je svake godine petnaestak, a krizmanika svake druge godine tridesetak. Međutim župna je svakidašnjica daleko od tmurne hrvatske demografske statistike.