Kemijsko izbjeljivanje koraljnih grebena već je dugo važna ekološka tema jer su koraljni grebeni podvodna središta bioraznolikosti. Osim klimatskih promjena, za odumiranje koralja odgovorne su sve veće količine mikroplastike u morima te mnoge sintetske kemikalije, uključujući i sastojke koji se nalaze u kozmetici za sunčanje. U brigu o zaštiti tih morskih prašuma uključio se i papa Franjo objavom enciklike »Laudato si’«, u kojoj se zapitao: »Tko je pretvorio divni morski svijet u podvodna groblja lišena života i boja?« (LS 41). Nedugo je nakon enciklike donesena i prva zabrana kozmetike za sunčanje na Havajima. Budući da je znanstveno dokazano da fotoaktivne kemikalije oksibenzon i oktinoksat uzrokuju izbjeljivanje koraljnih grebena, otočne su vlasti odlučile zabraniti prodaju i uporabu kozmetičkih preparata koji sadrže te kemijske spojeve. Nije isključeno da je netko u havajskim institucijama bio inspiriran Papinim pozivom da se zaštite koraljni grebeni.
I znanost se uključila, svojim podatcima i prigovorima, u globalnu brigu o koraljima. S novom studijom, objavljenoj u američkom časopisu »Analytical Chemistry«, proširen je popis kemijskih krivaca za izbjeljivanja koralja. Osim oksibenzona i oktinoksata, otkriveno je da i oktokrilen, koji se nalazi u mnogim proizvodima za njegu kože, sudjeluje u izbjeljivanju i odumiranju koralja (Anal. Chem. 2019, 91, 990). Francuski su znanstvenici pokazali da »blokator sunca« oktokrilen i njegovi razgradni produkti uzrokuju »gušenje« koralja Pocillopora damicornis te su objasnili mehanizam kojim se to događa.
Više od 14 tisuća tona kozmetike za sunčanje svake godine završi u svjetskim morima. Nije poznat udio te mase kemikalija koje se ispuštaju u Jadransko more. S obzirom na to da svake godine dio ljetovanja na hrvatskim plažama provede više od 15 milijuna turista, bilo bi potrebno u hrvatskom moru provjeravati koncentracije kemikalija za koje je poznato da se nalaze u kozmetici za sunčanje. Ispitivanja kakvoće morske vode, koja se uobičajeno provode, ne uključuju pretragu kozmetičkih kemikalija rizičnih za okoliš. Plava se zastava na hrvatskim plažama ne odnosi na oksibenzon, oktinoksat, oktokrilen, avobenzon i druge kemijske filtre sunčevih zraka.
Orijentacijski podatci dostupni su u znanstvenoj literaturi, gdje su istraživači objavili da, na primjer, koncentracija »zloglasnoga« oksibenzona iznosi više od 20 mikrograma, a oktokrilena oko 7 mikrograma po litri morske vode. No te se količine mogu znatno povećati tijekom ljetnih sezona. Osim toga, riječ je o hidrofobnim tvarima pa te kemikalije izbjegavaju vodu i akumuliraju se u živim organizmima te se tako njihova koncentracija lokalno povećava. U svakom slučaju kozmetički UV filtri štetni su za koralje pa je razumno pretpostaviti da su otrovni i za druge morske organizme. Izbjeljivanje, odnosno odumiranje koralja, upozorenje je o globalnom narušavanju bioraznolikosti.
Na hrvatskom se tržištu oktokrilen nalazi u mnogim razvikanim kozmetičkim proizvodima: Nivea, Garnier, Johnson&Johnson, Estee Lauder, Shiseido, Neutrogena… To su uvozni proizvodi koje kupuju domaći turisti ili ih pak strani gosti donose sa sobom kao rekvizite za plažu. Ako svaki korisnik plaže tijekom sedmodnevnoga boravka isprazni jednu bočicu mlijeka za sunčanje (oko 150 mililitara), ukupna masa potrošene kozmetike iznosi više od 2 tisuće tona. Dio oktokrilena kroz kožu se apsorbira u krv, a drugi, s kože isprani dio, završava u moru. Tragovi kozmetike za sunčanje vidljivi su kao masni film na površini morske vode, uz prepoznatljiv miris dobro posjećenih plaža. Preostali dio toga kemijskoga arsenala završava u tkivima morskih organizama. U Jadranskom moru još uvijek živi pedesetak vrsta koralja…
