Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava objavilo je bitne razloge i objašnjenja tobožnje cjelovite mirovinske reforme (pisano podebljanim slovima), koji su zaslužili kritičku analizu pojedinih razloga i opravdanja (pisano kosim slovima).
Ministarstvo: Krenulo se u cjelovitu mirovinsku reformu zbog nužnosti prilagodbe dinamici promjena na tržištu rada, gospodarskim prilikama i demografskim trendovima.
Dinamika tržišta rada u RH svodila se na otpuštanja zaposlenika i masovne odlaske, a zapravo tjeranja u mirovine najavljivanjem novoga Zakona o mirovinskom osiguranju i uvođenja triju mirovinskih stupova, koji se počeo primjenjivati od 1. siječnja 1999., a koji se uz brojne nedosljedne izmjene i dopune primjenjuje i danas, te Zakona o radu i drugim pratećim propisima. Tim se zakonima dopuštalo za starosne mirovine ispunjavanje uvjeta uz dokup staža, a poslodavcima oprost neplaćenih doprinosa. Tako su u kratkom razdoblju masovno povećani izdatci za mirovine uz istodobno smanjivanje predviđanih prihoda. Tomu je pridonosilo i najavljivanje strožih uvjeta za prijevremene starosne mirovine i uvođenje trajnih kaznenih smanjivanja tih mirovina. Posljedica je masovno »spašavanje« bijegom u prijevremene starosne mirovine. Za odlaske u invalidske mirovine znatno su bili ublažavani medicinski kriteriji, što je uz masovnu popratnu pojavu lažnih invalida na temelju nalaza korumpiranih liječnika i invalidskih komisija povećalo broj korisnika. O tome svjedoče brojni medijski popraćeni slučajevi i sudski procesi s relativno malim brojem slučajeva pravomoćno osuđenih liječnika, ali bez oduzimanja lažnih mirovina. Zbog takve mirovinske, radne i socijalne politike relativno mladi osiguranici tjerani su u mirovine, a istodobno za nove mlade osiguranike nisu otvarana nova radna mjesta ili su im se nudila samo kratkotrajna zaposlenja na određeno vrijeme, često bez zasnivanja radnoga odnosa s posebnim ugovorima o djelu. Tako se mlade destimuliralo na stvaranje obitelji jer im nije nuđena trajnost zaposlenja pa nisu mogli planirati ni svoju budućnost ni dizati kredite za stanove ili kuće. Plašilo ih se, zapravo prijetilo da će biti lako zamjenjivani uvozom jeftinije radne snage iz istočnih susjednih zemalja. Mladi, a posebice kvalificirani i visokoškolovani, krenuli u svijet »trbuhom za kruhom«, a uvozom strane radne snage problemi se ne mogu uspješno rješavati jer s istoka dolaze nepriučeni radnici, koji nisu u stanju zadovoljavati ni kao konobari, a posebice ne kao kvalificirana radna snaga za neke djelatnosti.
Ministarstvo: Treba uzeti u obzir da nam već sada nedostaje 17 milijardi kuna godišnje za mirovine, što naš sustav čini dugoročno neodrživim. Jedan od ciljeva koje je postavila ova Vlada jest očuvanje održivosti financijskoga sustava tako da dodatno zaduživanje nije rješenje.
Milijarde nedostaju najviše zbog činjenice da su doprinosi za I. mirovinski stup smanjeni sa 20 na 15 posto te je to smanjenje od 5 posto darovano II. mirovinskomu stupu. Loš učinak toga smanjivanja mogao je biti spriječen da se ostavio doprinos od 20 posto za I. mirovinski stup, a doprinos za II. mirovinski stup trebao je biti samo na bazi dobrovoljnosti, i to na teret samo poslodavaca, kako je to u svim drugim državama koje su uvodile taj stup samo na bazi dobrovoljnosti. Uz to valja podsjetiti predlagače reforme da se ni približno nije ostvario rast nacionalnoga bruto dohotka od 10 posto, kako je bilo obećavano i predviđano kao prvi uvjet za isplativost mirovinskoga osiguranja u II. mirovinskom stupu. Zato daljnje smanjivanje stope doprinosa za I. mirovinski stup uz istodobno povećanje doprinosa za II. mirovinski stup (predviđa se postupno povećanje do 10 %), ne će očuvati održivost financijskoga sustava niti spriječiti daljnja zaduživanja države. Sadašnja gospodarska situacija koja je praćena padom vrijednosti dionica brojnih tvrtki u sastavu Agrokora, u kojima mirovinski fondovi II. stupa imaju uložena novčana sredstva, i najavljena propast dvaju brodogradilišta s posljedicama masovnoga otpuštanja i padom vrijednosti dionica ne daju jamstva za ružičastu budućnost mirovinskih fondova II. stupa, niti će se osigurati primjerene mirovine.
Ministarstvo: Za reformu mirovinskoga sustava odlučili smo se kada smo se suočili s problemom financijske nejednakosti kod tri skupine naših umirovljenika: sadašnjih umirovljenika koji s pravom žele veće mirovine, generacije umirovljenika koji odlaze u mirovinu u idućih deset do petnaest godina, a koji će prema važećem zakonu imati oko 600 kuna manju mirovinu nego sadašnji umirovljenici, i mlađih generacija koje su sada u 20-im i 30-im godinama i koje ako provedemo mirovinsku reformu imaju mogućnost zaraditi veće mirovine. Imamo rješenje za ispravljanje te nepravde.
Financijsku nejednakost pojedinih skupina umirovljenika proizveo je sadašnji zakon koji je donesen kao reformski, a sve za ostvarenje pravednosti među umirovljenicima. Usput valja podsjetiti da su umirovljenici koji su ostvarivali mirovine po bivšem naslijeđenom mirovinskom zakonu koji se primjenjivao do 31. 12. 1968. imali u prosjeku mirovine za 500 kuna veće od mirovina koje su ostvarivane po novodonesenom zakonu koji se počeo primjenjivati od 1. 1. 1999. unatoč činjenici da su imali isti staž i istu plaću, a samo zbog toga što jedan odlazi u mirovinu dan ranije, a drugi dan kasnije ili se dan kasnije rodio. Zato je i uveden dodatak uz mirovine u visini od 4 do 27 posto kao pokušaj ispravka nepravde. Međutim, nepravda nije otklonjena i ponavlja se, a ponavlja se i plašenje. Dakle ne će se izjednačiti umirovljenici sa sličnim stažem i približnom starošću.
Ministarstvo: Kroz mirovinsku reformu omogućujemo rad do pola radnoga vremena uz zadržavanje pune mirovine. Dužim ostankom u svijetu rada, gdje će umirovljenici raditi na ugovor o radu i uplaćivat će im se doprinos za mirovinski staž, povećat će se njihove mirovine jer ćemo im po prestanku rada omogućiti ponovno određivanje mirovine s uključenim novim mirovinskim stažem. Umirovljenicima s najnižim mirovinama povećat ćemo mirovine za 3,13 posto.
I sada je dopuštena varijanta rada nakon umirovljenja i ponovnoga određivanja mirovine. Dakle ništa bitno novo. Umirovljenik će kao zaposlenik plaćati doprinose za oba obvezna mirovinska stupa, a eventualno nova mirovina ne će mu se bitno povećati. Obećanje da će se umirovljenicima s najnižim mirovinama mirovine dodatno povećati za 3,13 posto samo je potvrda daljnje namjere održavanja nepravednoga mirovinskoga sustava. Valja ponovno podsjetit da više od 50 posto aktivnih zaposlenika (osiguranika) ostvaruje najniže mirovine, koje su pokušaj ispravljanja postojeće nepravedne formule za izračun mirovina. Zato je priznavanje prava na najnižu mirovinu destimulirajući čimbenik za plaćanje doprinosa na višu plaću, odnosno potvrđuje da je većina aktivnih osiguranika potplaćena tijekom radnoga vijeka.
