Među revnim suradnicima »Marulića« i »Crkve u svijetu« ime je i katoličkoga književnika Zdravka Mužinića.
Rođen je 24. studenoga 1924. u Splitu, gdje je proveo djetinjstvo i mladost, prožete, uz ostalo, intenzivnim duhovnim odrastanjem u okrilju Gospe od Zdravlja, o čemu je nadahnuto pisao u članku »Pronađeno vrijeme« (»Hrvatska obzorja«, 1994.). Maturirao je 1944., no komunističke su vlasti poništile maturu te generacije pa je 1945. morao ponovno maturirati. Godine 1939. upisao se u društvo »Hrvatski junak«, političko krilo križarskoga pokreta. U kolovozu 1944. bio je mobiliziran u domobranstvo. Kraj rata zatekao ga je u Zagrebu, odakle se vratio u Split, gdje je u lipnju bio uhićen te je proveo dva mjeseca u logoru. Godine 1946. upisao je studij šumarstva u Zagrebu, no uskoro je prešao na studij filozofije, a zatim na komparativnu književnost, hrvatski, talijanski, češki i povijest, diplomiravši 1953. Godine 1956. zaposlio se u bivšoj franjevačkoj gimnaziji na Širokom Brijegu, potom u Sinju, a od 1958. do umirovljenja 1990. predavao je na Tehničkoj školi u Splitu. U Zadru je 1979. obranio doktorat o književnom stvaralaštvu Marka Uvodića. Umro je 1. rujna 2014. u Splitu.
Pisao je u »Dubrovniku«, »Vidiku«, »Pomorstvu«, »Slobodnoj Dalmaciji«, »Školskom vjesniku«, »Mogućnostima«, »Čakavskoj riči«, »Zadarskoj reviji«, »Jeziku«, »Hrvatskim obzorjima«, »Kulturnoj baštini«, franjevačkom godišnjaku »Kačiću«. S mnogim se hrvatskim književnicima dopisivao, a pisao je o Nazoru, Cettineu, Hergešiću, Ujeviću, Vesni Parun, Delorku. Veći broj članaka posvetio je katoličkim piscima Anti Petraviću, fra Gašparu Bujasu, don Kerubinu Šegviću, Tonu Smerdelu, don Mati Meštroviću, don Ivi Delalleu, Vojmilu Rabadanu, fra Miroslavu Matijaci, Ivi i Antici Juras, don Mladenu Alajbegu… Zanimljiva je njegova rasprava »Etičke koordinate drame ‘Gospoda Glembajevi’«, objavljena u »Maruliću«, s tezom da je Krleža, unatoč udaljavanju od Crkve i svih kritika protiv nje, zadržao kršćansku etičku svijest. No svakako najvažniji i danas vrlo aktualan njegov je članak »O hrvatskoj ksenofiliji« (o tome je pisao još Križanić u 17. st.!), u kojem je ponajprije obradio primjere poznatih hrvatskih ksenofila orjunaša. Splitskim temama posvetio je knjige »Od Poljodjelske škole do Tehničkog školskog centra«, »Splite čestiti…«, »Književno djelo Marka Uvodića«, »Mala enciklopedija jučerašnjega splitskog školstva« , »Kazivanja o Splitu« i »Sveti Ivan Bosko u Splitu«. (L)
