Na kružnom toku u središtu Ruščice u blizini Slavonskoga Broda, gdje se sa sjeveroistočne strane smjestila župna crkva, može se sresti mnogo oprječnosti. Četiri ugla pokazuju različite stvarnosti mjesta: dok s jedne strane stoji suvremeno uređen trg s klupama, obnovljen sredstvima Europske unije, s druge je strane već pomalo zapuštena i zastarjela zgrada pošte. Naći će se u središtu toga slavonskoga mjesta, smještenoga na Savskoj magistrali, i pekara u obliku mobilne kućice… U slavonski ušoreno mjesto dolaze raditi Indijci i Ukrajinci, a dio domaćih ljudi egzistenciju je posljednjih godina otišlo potražiti u Njemačku.
U tom krugu stalnih mijena, ujedinjujući mnogobrojne posebnosti, živi i župa Ruščica, posvećena Rođenju Blažene Djevice Marije, osnovana 1969. godine, koja je samostalno počela funkcionirati pet godina kasnije, iako je zahvaljujući zapisima kanonskih vizitacija vidljivo da je u Ruščici i Gornjoj Vrbi oduvijek bilo većinsko katoličko stanovništvo. Sadašnji, peti župnik u povijest toga mjesta koje – po broju i aktivnosti ima važnu filijalu Gornju Vrbu – jest Mario Lešić.
»I dalje smo tradicionalna kršćanska sredina, gdje ljudi imaju svijest i njeguju blizinu s Crkvom. Oni koji su bliski Crkvi dosta su angažirani u životu župne zajednice. Kad god se nešto organizira, mnogi uskoče, dođu, pitaju mogu li pomoći. Lako se mogu pronaći suradnici, tako da se mnogo oslanjamo na laike«, govori župnik, koji je i dekan Garčinskoga dekanata.
Za nedavnoga blagoslova obitelji u Ruščici je obišao 300-tinjak obitelji, a u Vrbi 440. U župi živi oko 2550 župljana. Pogled u matice otkriva da je u 2022. godini bilo 36 krštenih i 30 sprovoda. Ove će godine prvu pričest primiti 14 osnovnoškolaca, a krizmu 38 srednjoškolaca…
»U župi ima i mlađih i starijih ljudi, ne može se reći da prevladava jedna skupina. Izazov je kako da se još poveća postotak djece koja dolaze u crkvu, no u ovoj tradicijskoj sredini oslanjamo se na roditelje kod kojih još postoji svijest o dobru vlastite djece te da je važno formirati i vjerski voditi djecu«, iznio je župnik recept za zaustavljanje duhovnoga i demografskoga pada. Pokušavamo pronaći različite modele nove evangelizacije pa smo pokrenuli kreativnu radionicu za najmlađe i osnovnoškolski uzrast, koja se intenzivno održava uoči Božića i Uskrsa«, rekao je župnik Lešić. Da djece i života u mjestu ima pokazuje i konstantan broj stanovnika prema popisu stanovništva, kao i nedavno uređena škola u Ruščici te izgradnja vrtića koji se tek treba otvoriti.
Intenzivan duhovni život živi se i u župnoj crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije te filijalnoj crkvi sv. Nikole: naizmjence se svaki dan slave mise u dva mjesta, a nedjeljom su u župi tri mise. Ne samo da se župljani okupljaju na liturgijska slavlja, nego su im posebno važne devetnice uz Gospu Lurdsku i bl. Alojzija Stepinca, trodnevnica uoči sv. Josipa i Male Gospe, molitvena adoracijska bdjenja uoči Duhova, Svih svetih i prve nedjelje došašća. Brojčano stanje župe »pojačano« je i doseljavanjem stanovništva iz Bosanske Posavine nakon Domovinskoga rata. Župnik Lešić kaže da su u župi organizirane bitne točke pastorala: priprema za sakramente, molitveno-biblijski susret na koji dolazi desetak članova te jednom tjedno pjevaju večernju Časoslova i razmatraju čitanja sljedeće nedjelje. Nabrojio je i druge aktivnosti: skupina »Sveta Marta« okuplja čistačice crkve, a tu je i »Sveta Cecilija«. »Pokrenuli smo prije dvije godine tu skupinu. Danas dolazi 5-6 mladih koje sviranju gitare poučava gospođa iz Slavonskoga Broda. Uče duhovne šansone, animiraju sviranje na klanjanjima četvrtkom, a nastojimo da za koju godinu budu samostalni za sviranje cijele mise. Dio studentske populacije odlazi u Slavonski Brod, gdje je organiziran pastoral za njih«, naveo je župnik.
Godina koliko i župa ima Mirjana Čretni, katehistica koja radi s prvopričesnicima. »Župnik je potpora i kormilo svima nama, ‘kamen zaglavni’ kojega se pridržavamo. Nastojimo mu biti potpora u svemu što se događa u župi. S radošću prihvaćamo i obavljamo sve povjerene nam dužnosti«, rekla je pastoralna vijećnica koja posljednjih više od desetljeće vodi župnu katehezu.
Da je Ruščica lijepo mjesto za život mladih obitelji svjedoči Josip Rakić, otac troje djece, koji nam govori da zahvaljujući dobroj infrastrukturi sve više mladih iz Slavonskoga Broda dolazi živjeti u ta naselja jer pružaju mir i slobodu. Kao franjevački trećoredac ne propušta nedjeljnu misu, a poštuje i tradiciju blagoslova polja koji se u župi održava već desetljećima. »Ljudi danas manje rade poljoprivredu, više su usmjereni na tvrtke, obrte, rad u gradu u službama«, rekao je Rakić.
Osim nedavno pokrenute procesije za Tijelovo koja povezuje župljane iz dvaju mjesta, i povijest im je umnogome zajednička, pa tako i u jednom tragičnom događaju iz 1935. godine. Upravo u posljednjim danima veljače sjećaju se šestero mještana iz Ruščice i Gornje Vrbe sa snažnim hrvatskim osjećajem koji su se suprotstavili velikosrpskoj politici Kraljevine Jugoslavije. Otpor je kobno završio vrbsko-ruščičkim žrtvama kada je šestero mještana kraljevska žandarmerija ubila na putu za Slavonski Brod.
I Domovinski rat ostavio je trag na tom području. Padale su bombe te je upravo prva stradala žrtva iz Brodsko-posavske županije bio branitelj iz Ruščice, napominje župni ekonomski vijećnik Antun Mirković, privatni poduzetnik koji je uz ruščičku župu vezan od djetinjstva. »Imali smo odličnu suradnju sa svim župnicima, crkva u Ruščici održava se i redovito uređuje, a sjećam se kako je prije crkva bila kraća jer je na današnjem prostoru oltara bila vjeronaučna dvorana. Sve se uredilo 2010. godine, kada je crkvu posvetio nadbiskup Srakić. Sada planiramo graditi pastoralni centar u dvorištu župne crkve, već je napravljen projekt«, kaže Mirković.
A i u Gornjoj Vrbi priželjkuju pastoralni centar, odnosno prostor za okupljanje, s obzirom na to da je tamo samo filijalna crkva, a više župljana živi u tom mjestu. Spominju župnika Antuna Farkaša, čijom je zaslugom znatno proširena crkva sv. Nikole. Mnogi župljani koji danas ispunjavaju crkvu priznaju da su prije toga odlazili na mise u obližnji franjevački samostan u Slavonski Brod ili u župu Gospe Brze Pomoći. No situacija se posljednjih 15-ak godina promijenila.
O tome svjedoči i Kata Mioč, koja je po angažmanu prisutna u svim sferama života župe. Osim što je pastoralna vijećnica, pjeva u zboru, čitačica je i redovito čisti i otvara crkvu u Gornjoj Vrbi. »Velika smo filijala. Prošle godine, kada je bila kanonska vizitacija nadbiskupa Đure Hranića, pitali smo ga ima li šanse da postanemo samostalna župa budući da je naše mjesto veće od onoga u kojem je sjedište župe. Nadbiskup je rekao da moramo moliti da dobijemo novih svećenika, pa ja od veljače prošle godine svaki dan molim krunicu na nakanu za nova svećenička zvanja«, kaže Kata Mioč, čija je kći Dorotea također uključena u život župne zajednice. Ona, naime, uz Petru Barišić vodi zbor koji pjeva na nedjeljnim misama u Gornjoj Vrbi, a desetak pjevača različitih dobnih skupina za sebe kaže da su vesela družina koja pjesmom slavi Boga.
U Gornjoj Vrbi također imaju svibanjske i listopadske pobožnosti, a zanimljivo je da su se sami organizirali te mole svake večeri, neovisno o tome slavi li se taj dan misa u filijalnoj crkvi. »Želimo da nam župa ide naprijed, da privlačimo mlade, da se za nas čuje. Dolaze nam gosti, to nam je drago«, kaže Kata Mioč, a njezine riječi potvrđuje 14-godišnja Ana Rašić, koja je dio zbora te je ove jeseni upisala glazbenu školu u Đakovu.
