Zaštitnik grada Raba je sv. Kristofor, kojega Rabljani proslavljaju misama, viteškim turnirom i vatrometom u sklopu »Fjere«, dana srednjega vijeka u Rabu, 25. (sv. Jakov), 26. (sv. Ana) i 27. srpnja (sv. Kristofor). U srednjem vijeku osnovana je Bratovština sv. Kristofora koja je svoje okupljanje imala u istoimenoj crkvi iz 15. st. Crkva je izgrađena na najvišem gradskom mjestu, na zapadu Gornje ulice. Jednostavnih je forma, složena od grubo tesanih kamenih blokova s četvrtastim bočnim prozorima i uskim romaničkim prozorima na začelnom zidu apside.
Plošno pročelje ima portal s nadvratkom na kojem je uklesan latinski križ, a iznad njega je otvor okrugloga prozora. Iznad okulusa vidljiva je kasnija nadogradnja zgrade za jedan metar. Do sedamdesetih godina prošloga stoljeća crkva je bila zapuštena i bez krova. Obnovom je popravljena, ali joj je izvršena prenamjena te danas služi kao lapidarij spomenika s otoka Raba iz vremena antike, predromanike, romanike, gotike, renesanse i novijega doba. Neki kameni spomenici antike smješteni su ispred crkve kod portala, a ispod gradskih zidina.
Od crkvenoga inventara očuvan je drveni rezbareni reljef sv. Kristofora koji je obnovljen i smješten u župnu (ekskatedralnu) crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije. Reljef je rad mletačkoga majstora iz vremena gradnje crkve.
U srednjem vijeku Rab je u stalnom sukobu sa Zadrom radi otoka Paga, a nastoji zavladati i susjednim kopnom. Spor je trajao sve do g. 1538. kada Novalja i Lun na Pagu dolaze u vlast Raba. Antičko mu je ime Arba (Plinije Stariji), a hrvatski se naziv prvi put javlja g. 1446. u ispravi franjevačkoga samostana u Kamporu.
