U župi sv. Anastazije u Samoboru dominiraju dvije velike crkve. To su župna crkva posvećena sv. Anastaziji s gotskim izgledom i franjevačka crkva Uznesenja Marijina, koja je građena prema uzoru na župnu crkvu, ali s baroknim odlikama. Glavni oltar franjevačke crkve iz g. 1689., koji je prenesen iz stare crkve, zamijenjen je današnjim g. 1752. Na oltaru je slika okrunjene Blažene Djevice Marije s Djetetom u pozlaćenom okviru uz dva bočna kipa anđela te kipovima sv. Franje Asiškoga i sv. Antuna. Crkvom dominira apsidalna freska Uznesenja Marijina na nebo slovenskoga baroknoga slikara Franca Jeloveškoga iz g. 1752. Slika je dar grofa Antuna Auersperga iz Staroga grada.
Današnja se crkva (39 m dužine i 19 m širine) gradila od g. 1720. do g. 1733. s bočnim kapelama i zvonikom uz sjevernu stranu pročelja koji je dograđen g. 1750. Crkvu je g. 1736. posvetio zagrebački biskup Juraj Branjug, koji je crkvi darovao dva oltara. U crkvi uz glavni oltar i onaj u lauretanskoj kapeli nalazi se još šest oltara. Na sjevernoj strani crkve oltari su sv. Antuna Padovanskoga, sv. Josipa i sv. Ivana Nepomuka. Na južnoj strani crkve postavljeni su oltari sv. Franje Asiškoga, sv. Križa i sv. Tri kralja. Pale na oltarima crkve djelo su slovenskoga baroknoga slikara Valentina Metzingera (1699. – 1759.), koji je radio za crkve i samostane u Sloveniji, Austriji i Hrvatskoj. Slike su postavljene unutar bogato izrezbarenih i pozlaćenih baroknih oltara s bočnim stupovima, nakićenom atikom i kipovima franjevačkih ili općepoznatih svetaca. Na trijumfalnom je luku propovjedaonica iz g. 1753., a orgulje Antuna Weinera (obnova Franje Saiblera g. 1834.) i korske klupe iz godine su 1738. Namještaj u sakristiji potječe iz 18. stoljeća.
Mise su nedjeljom u 7,30; 9,30; 11,30 i 18,30 sati. Radnim danima mise su u 6,30 i 18,30 sati. Na Uskrs je procesija u samostanskom vrtu u 6 sati.
