Na prijedlog Ministarstva kulture i medija, a u sklopu Akcijskoga plana Nacionalne strategije poticanja čitanja, Vlada je usvojila odluku da se 2021. godina proglasi Godinom čitanja. Tim povodom osmišljavaju se i provode razne aktivnosti poput nagrada za najbolju knjižaru, nagrada mladih za književnost, proglašenje »ambasadora čitanja«, organiziranje međunarodnih konferencija o čitanju i sličnih aktivnosti poput »malih noćnih čitanja« kojima je cilj afirmacija čitanja. Sve to svakako je važno u proširivanju znanja, kulture, čitalačke pismenosti, ali i zdravlja.
Koja je povezanost čitanja i zdravlja? Važno područje ljudskoga zdravlja socijalna je komponenta zdravlja, odnosno stvaranje socijalne povezanosti s drugim ljudima. Stoga, iz šire perspektive, čitanje uključuje produbljenje socijalne osjetljivosti. Čitanjem se omogućava bolje razumijevanje međuljudskih odnosa, povećanje sposobnosti razumijevanja osjećaja i uvjerenja drugih ljudi. Čitanjem se potiče na promišljanje, analizu i stjecanje iskustava iz razine »tuđe kože«. U knjizi »U obranu čitanja: Čitatelji i književnost u 21. stoljeću« Meta Grosman navodi da je za razumijevanje književnoga djela važna vještina čitatelja u prenošenju razlike i predodžbe iz svakodnevnoga života u književna djela, a to znači i obrnuto da čitatelj spoznaje iz književnih djela može prenositi u svakodnevni život i na taj način oblikovati svoj pogled na svijet. Čitanje omogućuje spoznavanje i stjecanje raznih načina izražavanja, razvoj asocijativnih i drugih oblika mišljenja, što utječe i na povećanje emocionalne inteligencije koja uključuje emocionalne i socijalne vještine u doživljaju drugih ljudi, prepoznajući njihove, ali i svoje emocije i reagirajući na njih. Osobe s razvijenom emocionalnom inteligencijom lakše se suočavaju sa svojim problemima i problemima iz okruženja, što znatno utječe na odnose s drugima, toleranciju i bolje mentalno zdravlje.
a poznata autorica dječjih knjiga Emilie Buckwald
rekla je da djeca postaju čitačima sjedeći u krilu svojih roditelja.
Navike čitanja utječu na smanjenje razine stresa. U procesu čitanja uključeni su brojni centri u mozgu pa osim praćenja sadržaja u mozgu su uključeni i procesi vizualizacije likova, događaja, krajolika te zamišljanja zvukova, mirisa, okusa. Pretragama MRI potvrđeno je da čitanje uključuje brojne neuronske sklopove u mozgu te povećanu aktivnost u somatosenzornom korteksu, dijelu mozga koji reagira na fizičke senzacije poput pokreta i boli. Čitanje ima sposobnost izazivanja raznih emocija. Zato čitanje zabavnih i pozitivnih sadržaja može poboljšati raspoloženje. Koncentracija potrebna za čitanje odvlači um, ublažuje napetost mišića i usporava otkucaje srca te može ublažiti stres i usamljenost. Nadalje, čitanje prije spavanja djeluje umirujuće jer smanjuje razinu hormona stresa u krvi. Tijekom čitanja ritmično se pokreću oči, tijelo je opušteno, budnost se smanjuje. Važno je pritom čitati sadržaje koji ne uznemiruju jer oni mogu poremetiti san. Ritual redovitoga čitanja prije sna, uz topli čaj za opuštanje, stvara »uvjetni refleks« u kojem tijelo registrira signal da je vrijeme za spavanje. Puno je bolje čitati tiskanu knjigu, a ne sadržaj na ekranu, jer svjetlost ekrana utječe na poremećaj sna.
Čitanje knjiga stimulira dijelove mozga za jezik i pamćenje, što utječe na verbalnu inteligenciju i sposobnost održavanja kognitivnih (misaonih) funkcija mozga. Na taj način poboljšava se mogućnost uspješnosti i samopouzdanja, što posredno utječe na zdravlje. Osim toga, aktiviranje kognitivnih funkcija mozga, u što je uključeno i čitanje, djeluje na prevenciju stvaranja amiloidnih naslaga, tzv. senilnih plakova koji uništavaju živčane stanice (neurone), što uzrokuje gubitak kognitivnih sposobnosti.
Protiv šunda
