Jednobrodna samostanska franjevačka crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Jastrebarskom svođena je bačvastim svodom sa suženim i sniženim svetištem te pjevalištem na zapadnoj strani. Duga je 22 i široka 8,2 metra. Na postojeću gradnju kod obnove u 17./18. st. zidarske radove izveli su kranjski majstori. U niši na pročelju crkve postavljen je kip Blažene Djevice Marije, a prije su se na pročelju nalazile još dvije niše s kipovima i vršnim kipom sv. Ladislava.
Svetište crkve, koje je natkriveno zasebnim krovištem i osvijetljeno velikim prozorima, odijeljeno je trijumfalnim lukom na kojem je freska Posljednje večere. S južne strane svetišta ulaz je u sakristiju s križnim svodovima. Glavni mramorni oltar crkve s palom Uznesenja Marijina Valentina Metzingera iz g. 1735. ima ophodište nad čijim su vratima kipovi sv. Franje Asiškoga i sv. Ane. Oltar je po narudžbi franjevaca izradio Giovanni de Rossi s bočnim stupovima i atikom oltara na kojoj su anđeli i medaljon s prikazom Duha Svetoga. Oltar je obnovljen g. 1982.
Kod ulaza u svetište na zidu trijumfalnoga luka postavljeni su oltari sv. Franje Asiškoga i sv. Antuna Padovanskoga. Na oltarima su i kipovi sv. Ćirila i Metoda te dviju svetica. Oni su drveni i rad su trojice tirolskih majstora. Obnovljeni su u 18. st., a g. 1906. obnovio ih je Mariborčanin Alojz Zoratti. Isti je kipar obnovio kapelu Bičevanoga Krista iz g. 1764. u predvorju crkve. U crkvi je još oltar sv. Valentina. Bočna kapela Majke Božje Škapularske s kupolastim svodom i velikim vitražnim prozorima dozidana je na sjeveru crkve g. 1734., a rad je »alpskoga« majstora. Kapela je oslikana g. 1759., a g. 1908. cijelu je crkvu oslikao Talijan Osvald Bierti.
U franjevačkoj crkvi nedjeljne su mise u 7.30, 9.30 i 18 sati, radnim danima u 7.30, a utorkom i petkom i u 18 sati. Škapularsko je proštenje na blagdan Gospe Karmelske (16. srpnja) ili u nedjelju nakon blagdana.
