Opće je poznata činjenica da je šećer nezdrava namirnica, no unatoč tomu procjene su da čovjek u Hrvatskoj prosječno dnevno konzumira oko 150 grama šećera iz različitih izvora, što zadovoljava oko četvrtinu dnevnih potreba za energijom. Osim što utječe na povećanje tjelesne mase (gram šećera sadrži četiri kalorije), konzumacija šećera dovodi do niza drugih posljedica na zdravlje. U svakodnevnom životu pojam šećeri odnosi se na slatki okus jednostavnih ugljikohidratnih spojeva kao što su saharoza, fruktoza ili laktoza. Jednostavni šećeri koji se nalaze u neprerađenim namirnicama (voću, nekom povrću, mlijeku i sl.) zdravi su i potrebni organizmu, ali rafinirani šećeri nisu. U svakodnevnoj uporabi najviše je kristalizirani šećer koji je gotovo u potpunosti zamijenio uporabu prirodnih izvora šećera. On je po kemijskom sastavu čista saharoza, bez vitamina, minerala, enzima i svih ostalih korisnih elemenata, odnosno potpuno umjetna namirnica. Uporaba šećera (saharoze) snažno se ukorijenila u svakodnevnoj prehrani pa ne prođe ni jedan dan bez konzumiranja toga proizvoda. Procjene su da na izravan ili neizravan način pretjerana uporaba rafiniranih šećera sudjeluje u gotovo 80 % današnjih bolesti kao što su pretilost, dijabetes, povišene masnoće u krvi, ateroskleroza i brojne druge srčano-žilne bolesti, karijes, masna degeneracija jetre, osteoporoza, umor, zloćudne bolesti i slično.
Šećer ulaskom u organizam utječe na proces metabolizma, što pokreće niz kemijskih promjena u stanicama.
Među ostalim narušava ravnotežu pH u organizmu i dovodi do njegove kiselosti. Naime, prevelika količina otpadnih kiselina koje nastaju kao produkt metabolizma taloži se u tkivima te ulazi u krvotok. Uravnoteženi pH krvi je između 7,32 i 7,42; kada padne ispod 7,0 – riječ je o kiselom pH. Budući da posjeduje mogućnost regulacije kiselosti, organizam iz kostiju i vitalnih organa uzima važne minerale kao što su kalcij, kalij, magnezij, krom i drugi u svrhu neutralizacije i izbacivanja kiseline. Zato posljedično može doći do većega rizika za nastanak osteoporoze, artritisa, pada imuniteta, raznih upalnih stanja i drugih poteškoća.
Osim toga, šećer se razgrađuje već u usnoj šupljini, brzo dolazi u krvotok i brzo podiže razinu energije, no nakon toga dolazi do brzoga pada energije koji uzrokuje umor. Uz to, događa se i niz drugih štetnih utjecaja kao na primjer povećanje razine mokraćne kiseline u krvi, poremećaj koncentracije masnoća i brojne druge.
Mnogi ljudi nisu svjesni koliko šećera troše jer se šećer dodan namirnicama krije pod raznim manje poznatim imenima (galaktoza, maltodekstrina, maltoza, dekstroza i sl.). Proizvođači hrane u svrhu poboljšanja okusa, obujma i teksture namirnica stavljaju razne vrste šećera u prehrambene proizvode. Stoga se šećer nalazi i u raznim slanim jelima poput gotovih juha, umaka, kečapa, čipsa, slanih kašica za djecu, piva, konzerviranoga graha, graška, kukuruza i ostaloga povrća, u tjestenini i u brojnim drugim proizvodima u kojim ga se uopće ne bi očekivalo. Velike količine šećera nalaze se u proizvodima s manjim udjelom masnoće. Da bi se poboljšao okus hrane i dobilo na volumenu nakon uklanjanja masnoće iz namirnica, dodaje im se – šećer. Tako na primjer jedna šalica mlijeka sa smanjenim udjelom masnoće sadrži 12 grama šećera, a slično je i s jogurtom, majonezom i ostalim proizvodima s istaknutim »manjim udjelom masnoće«.
Zavarati mogu i razni »zdravi« proizvodi za športaše. Tako na primjer žitne pločice, muesli i kukuruzne pahuljice sadrže velike količine skrivenoga šećera. Neke pahuljice sadrže na 100 g čak 30 g šećera. Analize jogurta pokazale su da se u jednoj čaši voćnoga jogurta može nalaziti šest do osam žličica šećera, što je preporučeni unos šećera za cijeli dan. Osim toga, i vode obogaćene vitaminima i raznim okusima također mogu sadržavati oko 8 grama šećera, a energetski i gazirani napitci (Cola i slično) mogu sadržavati i do 12 žličica šećera u 2 decilitra napitka.
