Prvi božićni broj Glasa Koncila, koji je kao dvobroj objavljen 1963. godine, potpuno je bio drukčiji od prethodnih izdanja; već sama naslovnica s tri fotografije najavljuje da je taj broj po mnogočemu poseban. Uz čestitku za Božić, naslovnica je bila ispunjena dijelom posljednje božićne poruke pape Ivana XXIII., ali i tekstom evanđelista Luke o Isusovu rođenju. »Krist u siromasima svih vremena – i današnjega – nastavlja svoje trpljenje, započeto u štali svoga rođenja«, stajalo je među ostalim na naslovnici prvoga božićnoga izdanja Glasa Koncila.
Posebnost je toga broja što je Glasu Koncila o tom Božiću došla potpora hrvatskoga episkopata. Naime, na petoj stranici objavljeni su potpisi 19 nadbiskupa i biskupa koje su redakciji u Zagreb poslali iz Rima s jednoga od zasjedanja Drugoga vatikanskoga koncila s porukom: »Preporučamo svojim svećenicima da šire, a vjernicima da uzimaju i čitaju Glas Koncila«. Kako se pokazalo kasnije, komunistički je režim imao namjeru zabraniti Glas Koncila već nakon prva četiri broja. Međutim, upravo je ta gesta postala »daskom spasa«. Poruka se ipak pokazala providonosnom jer su vlasti iz nje mogle zaključiti da bi obračun s Glasom Koncila vrlo izgledno značio i sukob s cjelokupnim episkopatom.
Osim svečana i razdragana božićnoga ugođaja Glas Koncila je u božićnim brojevima reagirao na društvene nepravde, a u tome je trebao biti vrlo kreativan budući da se u doba komunizma nije moglo otvoreno govoriti. Tako je bilo i u božićnom Glasu Koncila iz 1971. godine, kada je s unutarnje strane naslovnice dominirao naslov »Crni Božić«. Iza toga naslova krio se tekst koji je uz tri velike fotografije predstavio dvije afroameričke duhovne skupine, »Jubilation Singers« i »Stars of Faith«, koje su u sklopu svjetske turneje održale koncert duhovne glazbe i u Zagrebu.
Time se zapravo odaslao odgovor na događaje s početka prosinca iz Karađorđeva kada je Josip Broz Tito skinuo s vlasti i optužio Savku Dapčević-Kučar, Miku Tripala i druge sljedbenike za »popuštanje kontrarevoluciji«. Tih su dana uslijedila brojna uhićenja studentskih predstavnika, istaknutih javnih djelatnika, ali i otpuštanja s posla hrvatskih intelektualaca te je zavladao dugotrajan mrak i muk. Simbolička je rečenica iz teksta: »Oni [skupine »Jubilation Singers« i »Stars of Faith«] svu svoju nadu, muku, sumnju, žalost i radost izražavaju kretnjama i plesom«, a upravo su u tim vremenima na to bili osuđeni oni kojima je Hrvatska nešto značila – na šutnju i pasivnost iza zatvorskih rešetaka.
Među brojnim prigodnim tekstovima i meditacijama, pričama i teološkim promišljanjima božićni brojevi Glasa Koncila na prvim stranicama godinama donose poruke hrvatskih nadbiskupa i biskupa. Oni su na stranicama Glasa Koncila upućivali poruke nade i čestitke svojim vjernicima uoči svetkovine Isusova rođenja. Za poneki bi se božićni broj naslovnica GK-a posvetila papinim aktivnostima, a naslovnica u broju nakon Božića 1978. bila je posebno važna za Hrvate jer je papa Ivan Pavao II. uz svoju božićnu poruku i papinski blagoslov Urbi et orbi (Gradu i svijetu) među dvadeset četiri svjetska jezika prvi put čestitao Božić i na – hrvatskom jeziku.
U vrijeme Domovinskoga rata katolički je tjednik osobito pratio razaranje crkava, ali i ljudske priče, posebice izbjeglica i prognanika, koji su morali napustiti svoje domove. Naslovna fotografija 51. broja iz 1992. godine prikazuje obitelj iz izbjegličkoga kampa u Resniku, u kojem više od 8000 ljudi, a među njima i 1600 djece, u skučenim sobama čezne za svojim domom i čeka proslavu Božića. Solidarnost s domovinom u teškim trenutcima za hrvatski narod posebno su iskazivali mladići spremni svojom odlučnošću i hrabrošću žrtvovati život, ali i športaši i umjetnici koji su svjetsku javnost upoznavali s ratnom okrutnošću i razaranjima.
Božićni broj 2002. godine u Glasu Koncila obilježio je hrvatski bor koji je krasio vatikanski Trg sv. Petra. Visoko, 28-metarsko stablo iz Gorskoga kotara, u znak zahvalnosti za zauzimanje i brigu prema hrvatskomu narodu, darovano je papi Ivanu Pavlu II. S te svečanosti, na kojoj je sudjelovalo državno i crkveno izaslanstvo te tisuću hrvatskih hodočasnika i Hrvata koji žive u Vječnom Gradu, donesena je opširna reportaža i nekoliko fotografija.
Na tisuće zamrznutih oplođenih jajnih stanica u više državnih kliničkih zavoda i privatnih poliklinika u Hrvatskoj upozorila je božićna naslovnica 2012. godine te u središte stavila tisuće ljudskih života, djevojčica i dječaka, koji su zamrznuti u svojoj najranjivijoj razvojnoj fazi. »Budući da je Božić doba kada s mnogih strana odjekuje poziv da se pohodi one najslabije članove našega društva, zauzimanje baš za njih, koji doista jesu najosjetljiviji, pokazuje i koliko je hrvatsko društvo u stanju (ne)zauzeti se za sve ugrožene, umorne i opterećene«, stoji u naslovnom tekstu »Božić u Hrvatskoj na minus 196˚ Celzijevih«.
